Knjiga je objavljena u izdanju Ljevaka i prijevodu s islandskoga Sunčane Slamnig. Autora i knjigu uvodno je u povodu njegova prvog posjeta Hrvatskoj u Dvorištu pozdravila i najavila urednica i prevoditeljica Diana Matulić.
Kazala je kako je riječ o piscu neobične biografije i "jednom pomalo neobičnom romanu o iznimno važnoj osobi u islandskoj povijesti, priči koja simulira jezik 18. stoljeća, te se u jednom širokom i možda nategnutom luku spaja s nama danas, u priči o suvremenosti, praveći jedan luk prema vječnosti".
Ofeigur Sigurdsson (1975.) dosad je objavio šest zbirki pjesama i četiri romana. Predvodnik je pjesničkog pokreta mladih autora koji su znatno utjecali na promjenu forme u suvremenoj islandskoj poeziji a, prije nego se potpuno posvetio pisanju, okušao se i u brojnim drugim zanimanjima: radio je kao noćni čuvar u hotelu, te kao fizički radnik na dokovima, napomenula je Matulić.
Njegova knjiga "Pripovijest o Jonu" (2010.) priča je o stvarnoj osobi iz 18. stoljeća, Jonu Steingrimssonu (1728.-91.), pastoru Reynistadirskog samostana, gdje je ubrzo nakon smrti tamošnjeg samostanskog upravitelja Jona Vigfudssona oženio njegovu suprugu, da bi potom bio osumnjičen da ga je zapravo on ubio. U takvim okolnostima, Steingrimsson u zimu 1755.-1756. napušta samostan i kreće prema jugu.
Život mu nije ugodan: ledenjački vulkan Katla riga dim i vatru, Myrdalur je pokriven pepelom, a loš glas prati Jona kamo god pošao. Sa svojim se bratom i suradnikom smješta u pećinu kod Reynirove obale i priprema za ženin dolazak.
Sigurdsson je istaknuo kako mu je inspiracija za pisanje toga romana došla posve iznenada, u vrijeme koje nije za njega bilo osobito produktivno.
"U vrijeme kad sam počeo pisati taj roman, nisam bio siguran da ću uopće biti u stanju postati pisac. Do tada sam bio objavio jedan roman koji je dobio dobre kritike ali nije bio osobito uspješan i već sam se četiri ili pet godina mučio s jednim scenarijem", kazao je.
No, onda mu je iz vedra neba došla inspiracija za roman o Jonu, jednostavno ga je počeo pisati, posve nespreman, ne misleći pritom ni na što, i napisao ga je u manje od godinu dana. "Mislim da se istodobno radilo o jednom mističnom procesu: bilo je to kao da netko piše kroz mene", otkrio je.
Nakon što mu je 1784. umrla žena, pastor Steingrimsson počeo je pisati svoju autobiografiju, knjigu smatranu najznačajnijim literarnim djelom islandske književnosti 18. stoljeća. Najvažniji događaj iz njegova života je poznati slučaj iz 1783., kada se bujica lave neobjašnjivo zaustavila tik pred vratima crkve u kojoj se sa svojom zajednicom molio za spasenje.
Vatreni svećenik iz islandske povijesti
Na Islandu svi znaju priču o "vatrenom svećeniku" i snazi njegove molitve. Vulkan Katla s erupcijama je počeo 1783., što je označilo početak godina gladi koje su trajale do 1785., a obilježile su ih najsnažnije erupcije u ljudskoj povijesti. Lava je uništila oko 580 kvadratnih kilometara zemlje, a gotovo sve je pokrio otrovni pepeo.
Autor je otkrio kako se, nakon što je prilikom jednoga putovanja posjetio špilju u kojoj se pastor skrivao te "najoštrije i nasurovije zime u islandskoj povijesti", odlučio ponovno vratiti Steingrimssonovoj autobiografiji koju je već bio pročitao, što je označilo početak njegova zanimanja za taj lik.
"Fascinirala me njegova priča, jer riječ je o jednome vrlo kompleksnom liku", kazao je, napomenuvši kako nitko zapravo ne zna da li je on doista bio ubojica ili nije - to se ni danas sa sigurnošću ne zna.
Punog naziva "Pripovijest o Jonu & njegovim pismima svojoj trudnoj ženi dok je zimovao u pećini & pripremao njezin dolazak & dolazak novih vremena", knjiga Steingrimssona predstavlja kao mladića u mračnim vremenima obilježenima prvim naznakama Prosvjetiteljstva.
Urednik Kristijan Vujičić napomenuo je kako je to roman koji "govori o jednoj vrsti propovjednika, ali ne propovijeda, roman koji u pravom smislu riječi pripovijeda".
"Glavni lik tog romana, potaknut mračnom atmosferom vulkanskog djelovanja i vlastitim moralnim nedoumicama, propituje pitanja ljubavi, identiteta, vjere i gubitka", kazao je Vujičić. "U ispreplitanju fizičkoga i metafizičkoga, njegovu priču saznajemo kroz predivna tugaljiva, a istodobno topla, teška ali i oslobađajuća pisma koje piše svojoj ženi", dodao je.
Cijenjeni i nagrađivani islandski književnik u razgovoru s domaćinima i svojim hrvatskim čitateljima otkrio je i to koliko mu je u pisanju tog romana pomoglo iskustvo s erupcijom vulkana Eyjafjallajokulla, koja je 2010. na kratko vrijeme gotovo paralizirala sav zračni promet nad Europom, koliko je u roman unio sebe i svojih osjećaja, te je govorio o suvremenoj islandskoj književnosti, dominantnim trendovima i utjecajima, otkrivši i to da su Islanđani vrlo praznovjeran narod.
Slijede nova gostovanja
Sljedeća gošća Europee bit će makedonska spisateljica Lidija Dimkovska koja u Dvorište stiže 16. studenoga, a govorit će o svojoj knjizi "Rezervni život" (Ljevak, prijevod Borislav Pavlovski), osobnoj, političkoj i povijesnoj priči za koju je autorica nagrađena Nagradom Društva pisaca Makedonije (2012.) i Nagradom Europske unije za književnost (2013.).
Britansko-australska književnica Evie Wyld u Dvorištu će gostovati 7. prosinca na tribini na kojoj će biti riječi o njezinoj knjizi "Sve ptice pjevaju" (Ljevak, Ana Gotovac), za koju je 2013. nagrađena nagradom Encore Award i Jerwood Fiction Uncovered Prize, a 2014. nagradom Miles Franklin Award i Nagradom EU za književnost.
Ciklus će u srijedu 14. prosinca zaključiti albanski autor Ben Blushi, dobitnik Europske nagrade za književnost 2014., koji će predstaviti nagrađeni roman "Otelo – Crnac iz Vlore" (Ljevak, Augustin Palokaj), proglašeno jednim od najljepših i najprofinjenijih djela albanske književnosti.