Temeljna ideja Strategije, navodi Radoš, je da se povećanim korištenjem ukapljenog plina, kojeg je lakše dobaviti i skladištiti, smanji energetska ranjivost Europe i poboljša položaj Europske unije na svjetskom tržištu energenata.
“U konačnom tekstu Rezolucije, na moj se prijedlog, naglašava važnost uvrštavanja i hrvatskih plinovodnih projekata (Zlobin - Bosiljevo - Sisak - Kozarac - Slobodnica) te izgradnje LNG terminala na Krku u popis zajedničkih projekata od strateškog interesa za cijelu Europsku uniju”, rekao je Radoš.
Navedeni projekti dio su Delegirane Uredbe Europske komisije 2016/89, koja na popis projekata od zajedničkog interesa kao dio koridora „Sjever-jug” uključuje i LNG terminal na Krku te hrvatske plinovodne projekte. Spomenuti projekti omogućit će dvosmjerne tokove plina između država članica, Poljske, Češke, Slovačke i Hrvatske te dalje od LNG terminala na Krku prema Mađarskoj i susjednim zemljama u regiji.
„Od Vlade RH sada očekujem uključenje u realizaciju nevedenih energetskih projekata”, kaže Radoš.
Na plenarnoj sjednici podržan je i prijedlog zastupnika Radoša da se cijela jugoistočna Europa uključi u Transeuropsku energetsku mrežu (TEN-E).
“Širenjem Transeuropske energetske mreže (TEN-E) na jugoistočnu Europu povećala bi se sigurnost opskrbe energentima, a Hrvatska bi dobila značajniji položaj na energetskoj karti Europe”, zaključio je Radoš.
Jakovčić: Istru i Pulu treba uključiti u Transeuropsku prometnu mrežu
Zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić upozorio je u svojem govoru na svojevrsnu prometnu izolaciju Istre i grada Pule.
Željeznička mreža u Istri nema izravan kontakt s ostatkom hrvatske željezničke mreže, a to je ograničenje bržem gospodarskom razvoju Istre, upozorio je Jakovčić. Predložio je širenje Transeuropske prometne mreže na Istru što bi uključivalo izgradnju nekoliko desetaka kilometara moderne pruge.
“Želim ukazati na potrebu širenja Transeuropske prometne mreže (TEN-T). Širenje te mreže za nekoliko desetaka kilometara riješilo bi višegodišnje goruće probleme nekih europskih gradova i regija. Istarski poluotok i grad Pula, kada je riječ o željeznici, u svojevrsnoj su prometnoj izolaciji. Istarske željeznice odsječene su od ostatka hrvatske željezničke mreže. To je veliki problem za građane i gospodarstvo Istre. Dovršen je projekt izgradnje pomorskog putničkog terminala u Puli koji bi, uz adekvatnu željezničku infrastrukturu, pružio izvrsne uvjete za intermodalni prijevoz. Potrebno je izgraditi osamdesetak kilometara pruge. Stoga se zalažem za širenje TEN-T mreže prema Istri. Time bi cijeli sjeverni Jadran bio uključen u najvažnije europske prometne koridore", kazao je, po priopćenju, Jakovčić.
Škrlec: Dvostruka korist LNG terminala na Krku - povećanje hrvatskog BDP-a i energetske neovisnosti Europe
Zastupnik Davor Škrlec također je u svom govoru podržao komunikaciju Komisije za navedenu strategiju LNG-a i skladišta prirodnog plina te smatra kako je to važan korak u tranziciji Europske unije prema niskougljičnom društvu, ali isto tako i obveza prema ciljevima ratificiranog Pariškog sporazuma o klimi.
“Htio bih skrenuti pozornost kako smo definirali određene ciljeve potpisivanjem Pariškog sporazuma u rezoluciji Europskog parlamenta, u kojima se Europska unija obvezala do 2050. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za 80-95 posto u odnosu na vrijednosti iz 1990. godine. Isto tako, moramo upozoriti države članice EU-a kako prelazak na prirodni plin kao zamjena za ugljen nije rješenje, jer je to samo 40 posto smanjenja emisija i nećemo postići ciljeve koje smo obećali i potpisali u Pariškom sporazumu", kazao je.
"Smatram kako je regionalni pristup jako važan i u potpunosti ga podržavam pa je upravo u tom kontekstu LNG terminal na otoku Krku potrebno izgraditi jer će se na taj način konačno osigurati da jugoistok Europe ima diverzifikaciju opskrbe i više ne ovisi samo o jednom opskrbljivaču prirodnog plina", istaknuo je.
"Za Hrvatsku to će značiti rast BDP-a za oko 0,15 posto tijekom godina izgradnje, te prosječni godišnji prihod od oko 90 milijuna eura u prvih 20 godina s izravnim udjelom u BDP-u od oko 0,2 posto a s povezanim djelatnostima do dodatnih 1 posto godišnje. Skrećem pažnju kako je pored energetike i sektor transporta vrlo značajan, stoga je od izuzetne važnosti povezati ovu strategiju LNG-a sa strategijom transporta”, zaključio je Škrlec, kako je priopćio njegov ured.