Uskoro bi se moglo dogoditi da više nema ribe koju bismo lovili, uzgajali ili jeli, rečeno je na predstavljanju vodiča u zagrebačkom hotelu Esplanadi.
"Danas je ribolov dosegnuo svoj maksimum. Drugim riječima, maksimalno se iskorištava, prelovljava se ili je već prelovljeno 93 posto ribljih stokova. To je golem problem i - ako tako nastavimo - ostat ćemo vrlo brzo bez ribe u moru, ali i izvora prihoda koji nam ona pruža", istaknuo je savjetnik za ribarstvo WWF Adria Danijel Kanski na predstavljanju vodiča u zagrebačkom hotelu Esplanadi.
Riječ je o vodiču koji će pomoći svim ljubiteljima ribe i proizvoda iz ribarstva da u pripremi omiljenog jela pravilno odaberu namirnicu. "Naime, legalan ulov nije uvijek i održiv, a zapadna Europa odavno je prepoznala tu razliku te za proizvode iz ribarstva iz održivog ulova upotrebljava certifikat MSC (Marine Stewardship Council). WWF nastoji pokrenuti proces certificiranja na cijelome Mediteranu, uključujući i Jadran, na kojem su riblji stokovi također u jako lošem stanju", istaknuo je Kanski.
U "WWF-ovu vodiču za proizvode iz ribarstva" ističe se kako svatko od nas na godinu u prosjeku pojede 20 kilograma ribe - gotovo dvostruko više nego prije 50 godina. Teško bi bilo zamisliti našu prehranu bez ribe, a svjetska je potražnja u porastu. Kako bismo zadovoljili potražnju, uzimamo više ribe nego što je mora i oceani mogu proizvesti, no dosegnuli smo razinu na kojoj su ugroženi morski ekosustavi i mnoge lokalne zajednice, ponajprije u zemljama u razvoju.
U Sredozemnome moru je prelovljeno 93 posto procijenjenih ribljih stokova, a 31 posto ih se prekomjerno lovi u svijetu. U 2014. mediteranske zemlje EU-a uvezle su oko 85 posto ribe koju su konzumirali. Nezakonit i nereguliran ribolov uskoro bi mogao dosegnuti 26 milijuna tona, oko 30 posto ukupnoga svjetskog godišnjeg ulova.
Međutim, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u svojem vodiču ističe i kako, srećom, prelov možemo zaustaviti te potrošačima savjetuje da podupiru održive proizvode iz ribarstva koji su bili ulovljeni na način kojim će se očuvati riblji stokovi i ljudi koji o njima ovise. Potiče potrošače da kupuju certificirane proizvode iz ribarstva i da potraže MSC ili ASC oznake, ili oznake o organskom podrijetlu koje znače da je podrijetlo ribe održivo ribarstvo ili odgovorna akvakultura.
WWF u vodiču savjetuje potrošačima da ne jedu ribu manju od određene veličine jer se još nije stigla razmnožiti te da pitaju prodavača je li riba postigla zrelost jer će tako pomoći da se mora popune.
Također im savjetuje da provjeravaju oznake jer je u EU zakonsko pravo znati puni naziv proizvoda koji kupuju, odakle dolazi, kako je ulovljen ili uzgojen te je li svjež ili odmrznut. "Ako oznake nema, pitajte. Ako ne dobijete odgovor, ne kupujte", ističe WWF. Potrošačima preporučuje da iskušaju raznolike proizvode jer se raznolikošću u njihovoj potrošnji osigurava uravnotežen pritisak na morske resurse, bioraznolikost čini ekosustave jačima, a uvođenje raznolikosti u potrošnju je zabavno i pomaže morima i oceanima.
WWF-ov vodič sadržava i recepte za pripremu raznih vrsta riba, koji će, kako se ističe, pomoći da ribu iz održivog ulova pripremamo na omiljen način te da pritom sačuvamo mora od katastrofe koja im prijeti.
Online verzija WWF-ova vodiča "Priče iza vašeg tanjura" dostupna je i na internetskim stranicama www.kojuribukupiti.org.