Predstavnici poljoprivrednika i poslovnog sektora bili su općenito za sklapanje sporazuma, ističući da će bolji pristup tržištu osnažiti rast i konkurentnost i potaknuti zapošljavanje.
Sindikalisti i predstavnici zdravstvenog sektora izrazili su, međutim, zabrinutost zbog mogućeg negativnog utjecaja CETA-e na javne usluge, zaštitu radnika i okoliša te pravo država da samostalno donose zakone.
Mnogi zastupnici kazali su da je CETA dobar, transparentan i geopolitički važan sporazum, "najbolji koji se može postići", te da će koristiti europskom gospodarstvu. Drugi su bili oprezno optimistični, sugerirajući da se tekst sporazuma dodatno prouči. Nekoliko zastupnika jednostavno je odbacilo CETA-u, upozorivši da će oslabiti demokraciju i donijeti koristi samo multinacionalnim kompanijama.
Izvjestitelj za CETA-u Artis Pabriks (EPP, Latvija) naglasio je da je CETA važna geopolitički jednako kao i ekonomski jer postavlja puno veće standarde. "CETA pruža priliku da se sklopi sporazum koji se temelji na višim standardima i tako prisili mnoge druge zemlje koje ne vole više standarde da nas slijede, a to je važan korak."
Glavni tajnik europskog udruženja poljoprivrednika i poljoprivrednih zadruga Copa-Cogeca Pekka Pesonen rekao je da u nekim dijelovima CETA-e vidi velik napredak, ali i da ima i problematičnih dijelova, posebno kad je riječ o pristupu tržištu. "Snažno vjerujemo da je strateški važno da EU bude vjerodostojan partner na međunarodnoj razini u području gdje bi Unija trebala dati najviše našem gospodarstvu, a to je izvoz visokokvalitetnih proizvoda u treće zemlje", kazao je.
Luisa Santos, direktorica za međunarodne odnose europskog udruženja poslodavaca Business Europe, istaknula je da se za izvoz gotovih proizvoda u Kanadu moraju platiti carine koje se kreću između 18 i 70 posto, dok Kanađani mogu izvoziti u EU uz carinu od najviše 12 posto. "Sporazum će nam omogućiti bescarinski izvoz u Kanadu, što će otvoriti nove prilike, ali i europskim i kanadskim tvrtkama omogućiti ravnopravan položaj", kazala je.
Neki zastupnici ponovno su izrazili zabrinutost za europske socijalne i ekološke standarde te upozorili da nacrt zajedničke interpretativne deklaracije povjerenice za trgovinu Cecilije Malmstroem i kanadske ministrice za trgovinu Chrystije Freeland, koja bi trebala biti dio sporazuma, nije dovoljan da bi se otklonili takvi strahovi jer ona nije pravno obvezujuća.
Penny Clarke, zamjenica glavnog tajnika Europske federacije sindikata javnih službi (EPSU), upozorila je da su odredbe CETA-e u sukobu s politikama EU-a i državama članicama kad je riječ o javnim uslugama te da se to ne može riješiti deklaracijom. Podsjetivši da je europska građanska inicijativa "Pravo na vodu" tražila da se vodoopskrbu i odvodnju isključi iz trgovinskih sporazuma, upozorila je da to s CETA-om nije slučaj jer "tekst kaže da odredbe sporazuma moraju vrijediti ako je riječ o komercijalnom korištenju vode".
Britanski socijaldemokrat David Martin kazao je da sporazum, "kako se čini, neće poticati na privatizaciju javnih usluga i neće sadržavati klauzulu o nepovratnosti prava (eng. ratchet clause)." "Ako neka zemlja želi vratiti pod javnu kontrolu neku javnu uslugu, po CETA-i će to moći učiniti", kazao je.
Nina Renshaw, glavna tajnica Europskog udruženja za javno zdravstvo (EPHA), zatražila je da se izradi procjena učinka CETA-e na cijenu lijekova u Europi jer postoje bojazni da bi cijene mogle porasti a ne pasti.
CETA bi trebala biti potpisana na summitu EU-a i Kanade 27. listopada u Bruxellesu. Uz Europski parlament, sporazum ratificirati moraju i nacionalni parlamenti svih država članica EU-a.
Odbor za međunarodnu trgovinu EP-a glasovat će o CETA-i u prosincu, a Europski parlament sporazum bi trebao ratificirati na plenarnoj sjednici u siječnju 2017.