Kao izvjestitelj Europskog parlamenta za Strategiju EU-a za Jadransko-jonsku makroregiju, Jakovčić je naglasio da su županije, gradovi i općine podržale ciljeve te strategije te pozvao na bolje korištenje raspoloživih izvora sredstava kako bi građani što prije osjetili izravne koristi od pokrenutih i dogovorenih projekata, navodi se u priopćenju.
"Bilo je vrlo zanimljivo na današnjem skupu vidjeti i čuti reagiranja čelnika regija iz zemalja članica Jadransko-jonske makroregije. Svi oni Jadransko-jonsku strategiju EU-a doživljavaju kao svoj projekt. To predstavlja uspjeh ove strategije. Prihvatili su je županije, gradovi, općine, dakle regionalne i lokalne vlasti koje su najbliže građanima. Strategiju su podržala i sveučilišta u zemljama na području Jadransko-jonske regije. Strategiju sada treba još konkretnije pretočiti u projekte od kojih će građani imati izravne koristi. Jedan od najvećih projekata, koji je za Hrvatsku i najvažniji, je gradnja jadransko-jonske autoceste koja bi se trebala pružiti do Dubrovnika i nastaviti prema Albaniji, a možda i sve do Grčke", kazao je.
"Ukazao sam, međutim, na prisutno umanjivanje važnosti kohezijske politike EU-a. Nedvojbeno je bilo pogrešaka u korištenju sredstava iz tih razvojnih fondova Unije u pojedinim zemljama članicama. Radi se o nepravilnostima u korištenju novca čiji iznosi ne prelaze 1 posto ukupnih sredstava. Naglašavam da bi bez novca iz kohezijskih fondova mnoge europske regije ostale bez ikakvih razvojnih ulaganja. Borit ću se za nastavak kohezijske politike EU-a u korist razvoja regija i nakon 2020. Duboko sam uvjeren da je svaki projekt, koji je u korist gradova i općina, ujedno u interesu boljeg života građana", zaključio je, po priopćenju, Jakovčić.