Konferencija u organizaciji WEFTA-e (West European Fish Technologists' Association), Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu te sveučilišta u Splitu i Zadru održava se svake godine u nekoj od zemalja članica Europske unije, a ove godine po prvi puta u Hrvatskoj pod nazivom "Od lokalne ribe do globalnog jela" (From local fish to global dish).
Sudjeluje oko 150 znanstvenika i predstavnika ribarskog sektora od kojih više od 100 iz inozemstva. Za trodnevnog trajanja raspravljat će se o unapređenju inovativnih i zdravstveno ispravnih proizvoda ribarstva za prehranu ljudi te o mogućnostima razvoja ribarske industrije u Hrvatskoj.
Načelnik Sektora za upravljanje resursima i akvakulturu Ministarstva poljoprivrede Josip Marković je upozorio kako su ribolovni resursi "gotovo na granici održivosti."
"Te resurse treba iskorištavati na pametniji način, a to znači manje otpada i ciljani lov na ono što se na koncu i pojede," rekao je Marković.
Naglasio je kako je prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a u Mediteranu prelovljeno 90 posto ribljih stokova.
Marković je istaknuo kako je Jabučka kotlina iznimno specifična u svojem utjecaju na ostali Jadran, jer tu je glavno mrjestilište i rastilište oslića koji je vrlo bitna riba za naš ribolov, ali i za Talijane i praktički je jedino područje u dijelu sjevernog Jadrana gdje ima škampa u većoj količini.
"To područje se intenzivno koćari zadnjih 50 godina i vjerojatno je to uzrok sadašnjeg nepovoljnog stanja pogotovo za škampe pa je prije 15 mjeseci uvedena zabrana koćarenja," kazao je Marković.
Po njegovim riječima, prvi rezultati zabrane koćarenja u Jabučkoj kotlini mogu se očekivati nakon tri godine.
Hrvatska, kako je rekao, ima tradiciju u preradi ribe, posebice konzerviranju i soljenju, ali bi u hlađenju i zamrzavanju mogla još učiti.
Sanja Vidačak, koja na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu predaje tehnologiju prerade ribe, istaknula je kako u Hrvatskoj plavu ribu prerađujemo u proizvode koji su pretežno tradicionalni.
"To još uvijek nije na razini Europske unije i drugih zemalja koje rade puno aktivnije na stvaranju novih proizvoda. Trebali bismo imati nove proizvode koji su prilagođeni starijoj populaciji i djeci," rekla je ona.
Po njenim riječima u Hrvatskoj se jede malo ribe i konzumira malo proizvoda ribarstva.