Istraživanje "globalni teret bolesti", koje ukazuje na ključne faktore lošeg zdravlja, invaliditeta i smrti u pojedinim zemljama, utvrdilo je da je od 1980. do 2015. svjetska populacija prosječno 'dobila' deset godina više u očekivanom trajanju života pa sada prosječni životni vijek iznosi 69,0 godina za muškarce i 74,8 za žene.
Među glavnim razlozima su značajni pad smrtnosti od prijenosnih ili zaraznih bolesti među kojima su AIDS, malarija i dijareje a smanjio se i broj ljudi koji umiru od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma iako nešto manje.
U okviru istraživanja analizirano je 249 uzroka smrti, 315 bolesti i ozljeda te 79 faktora rizika u 195 zemalja i teritorija od 1990. do 2015.
Christopher Murray ravnatelj instituta za zdravstvene parametre i procjene na sveučilištu Washington, koji je vodio istraživanje, kaže da rezultati pokazuju da su poboljšanja zdravstvenog stanja u svijetu neravnomjerna i da su dijelom potaknuta ekonomskim razvojem.
"Razvoj potiče ali ne određuje zdravlje", naveo je u izjavi u povodu objavljivanja rezultata u časopisu Lancet medical journal.
"Vidimo da se u nekim zemljama zdravstveno stanje poboljšalo puno brže nego što se može objasniti prihodima, obrazovanjem i fertilitetom. A i dalje vidimo da su neke zemlje poput SAD-a puno manje zdrave nego što bi se očekivalo s obzirom na mogućnosti".
Osim životnog vijeka istraživanje je procjenjivalo koliki je životni vijek u punom zdravlju odnosno broj godina koje čovjek živi bez zdravstvenih poteškoća.
Utvrđeno je da je 'zdravi' životni vijek porastao u 191 od 195 zemalja za 6,1 godinu od 1990. do 2015. no nije porastao toliko koliko je porastao prosječni životni vijek što znači da mnogi ljudi žive dulje bolesni i invalidni.
Među bogatijim područjima svijeta najkraći 'zdravi' životni vijek ima Sjeverna Amerika, kako muškarci tako i žene.
Dijabetes, koji je često povezan s pretilošću, i poremećaji koji su posljedica ovisnosti o drogama posebno ovisnosti o opijatima i kokainu, izazivaju nesrazmjerno više lošeg zdravlja i prijevremenih smrti u SAD-u, pokazalo je istraživanje.
Istraživanje je zaključilo da je sedam od deset smrti posljedica neprenosivih bolesti poput karcinoma, kardiovaskularnih bolesti poput srčanog i moždanog udara te dijabetesa.
Utvrđeno je da glavobolje, karijes i gubitak vida i sluha pogađaju nešto više nego svaku desetu osobu u svijetu. Postignut je napredak u smanjivanju izloženosti nekvalitetnoj vodi no prehrana, pretilost i zloupotreba lijekova sve su veća prijetnja.
U 2015. više od 275.000 žena umrlo je tijekom trudnoće ili poroda većinom zbog razloga koji su se mogli spriječiti. Od 1990. prepolovljen je broj djece koja umiru u dobi do pet godina no manji je napredak postignut u smanjivanju smrtnosti novorođenčadi.