To je, kaže Dorčić, uobičajeni postupak i način zapošljavanja koji je u skladu s Vladinom uredbom koja predviđa da se za tri odlaska popunjavaju dva mjesta, za što je potrebna suglasnost Ministarstva zdravlja, koje su dobili.
"Nije se dogodilo ništa problematično. Radi se o redovnom popunjavanju radnih mjesta koja ne mogu biti bez zaposlenika jer tamo osiguranici ostvaruju svoja prava iz zdravstvenog osiguranja", izjavio je Dorčić za Hinu.
Od ukupno zaposlenih, 60 radnika je srednje stručne spreme dok je njih 12 visoke stručne spreme (doktori medicine, pravnici i ekonomisti).
Prema podacima HZZO-a, u zagrebačkom Regionalnom uredu 33 zaposlenika srednje stručne spreme otišla su u mirovinu, a primljeno je 17 pripravnika. Također, u istom uredu je 30-tak radnika kontinuirano duže vrijeme odsutno s posla zbog rodiljnog ili roditeljskog dopusta, odnosno dužih bolovanja.
U Regionalnom uredu Rijeka bilo je 19 raskida ugovora o radu, te je primljeno sedam radnika srednje stručne spreme, dok je u Direkciji HZZO-a u Zagrebu bilo 27 raskida ugovora o radu, a primljeno 12 novih zaposlenika.
U HZZO-u tvrde i da se ukupni izdaci za plaće neće povećati jer se većinom radi o zapošljavanju na određeno vrijeme, a broj zaposlenih više od dvostruko manji od broja radnika kojima je radni odnos prestao.
Ravnatelj HZZO-a navodi i kako su od početka 2015. iz HZZO-a otišle 204 osobe, dok je sada zaposleno njih 72.
Navodi i kako je ukupni broj zaposlenih u HZZO-u 1. siječnja 2015. bio 2295, da bi se u 2016. povećao na 2306, dok ih je danas 2301. Očekuje da će se taj broj postupno smanjivati s razvojem informacijskog sustava koji će građanima omogućiti direktan pristup sustavu zdravstvenog osiguranja.
Dorčić ujedno stiče kako je i njegova prethodnica na mjestu ravnateljice HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec, koja je na toj dužnosti bila do svibnja ove godine, na isti način zaposlila oko 120 osoba u 2015. te još 15-ak u ovoj godini.