Taj će se 5. međunarodni kongres slastičarstva, sladoledarstva i konditorstva održati 11. i 12. listopada u hotelu "Well", u sklopu Terma Tuhelj, a organizira ga nakladnička kuća "Robinson" uz mnoge pokrovitelje i sponzore, među kojima su i vodeće hrvatske prehrambene tvrtke "Podravka" i "Dukat".
Osim iz Hrvatske, svoja umijeća, dostignuća i proizvode predstavit će sudionici iz još deset zemalja - devet europskih i iz Australije, a taj će kongres ugostiti mnoge domaće i međunarodne stručnjake te kuharske udruge.
Održat će se i dva međunarodna natjecanja - natjecanje profesionalnih slastičara iz regije te natjecanje juniora i učenika srednjih slastičarskih škola iz regije Alpe Jadran i bivše Jugoslavije, zatim radionice i degustacije te promocije izvornih hrvatskih slastica, što je u skladu s trendovima u svijetu te s glavnom temom kongresa "Sladoled naš svagdašnji".
"Jedan od jačih trendova u sladoledarstvu i slastičarstvu zadnjih nekoliko godina je povratak tradicionalnim slasticama, što se donekle preslikava i na Hrvatsku, jer zadnjih godina najveći porast proizvodnje sladoleda, kolača i drugih slastica vidljiv je u obrtničkim tvrtkama koje veliku pažnju pridaju upravo izvornosti i originalnosti proizvoda, ali i vjernosti kupaca", poručuje direktor "Robinsona" Stjepan Odobašić i dodaje da se i sve više slastičarnica profilira prema proizvodnji izvornih hrvatskih slastica.
Organizatori kongresa iznose i zadnje procjene po kojima je u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine konzumirano oko 50 milijuna litara sladoleda, što, kako kažu, iznenađuje i slastičare jer su se naviknuli već godinama da je prosjek od 25 do 28 milijuna litara.
"Nije to ništa neuobičajeno, odgovor je zapravo jednostavan - uspješna turistička sezona intenzivirala je potrošnju sladoleda, a neki optimisti tvrde da je to i daleko više", kaže Odobašić, dodajući da hrvatski građanin na godinu prosječno pojede 7,5 litara sladoleda, a prosječan Amerikanac čak 15 litara.
Po podatcima organizatora kongresa, u Hrvatskoj radi 580 slastičarnica. Najveći su ljubitelji i potrošači sladoleda Zagrepčani, slijede Dalmatinci pa Slavonci, a sladoled je najjeftiniji u Zagrebu, gdje kuglica stoji od sedam kuna naviše, a na Jadranu od osam do 12 kuna.
Osim sladoleda, u Hrvatskoj je ove godine u devet mjeseci porasla i proizvodnja kolača oko 20 posto.
"Cilj kongresa je promovirati tradicijske slastice Hrvatske, regije i svijeta, upoznavanje slastičara i razmjena iskustava", poručuje Odobašić i podsjeća kako je prošle godine promet tradicijskih i izvornih proizvoda u Europi bio gotovo 50 milijarda eura.
U tome vidi i veliku priliku za Hrvatsku, posebice u gastronomskom turizmu te širenju izvozu jer hrvatski proizvođači već izvoze sladoled na 20-ak stranih tržišta, među kojima su po količinama najvažniji Mađarska, Slovenija, Norveška i SAD, a počeo je i izvoz u Ujedinjene Arapske Emirate (UAE).