Riječ je nesteroidnim protuupalnim analgeticima, među kojima su neki poznati kao inhibitori ciklooksigenaze 2 (COX2 - inhibitori). Većina ih ima široku upotrebu u ublažavanju bola i upala, a neki su na tržištu više od stoljeća uz minimalnu provjeru sigurnosti.
Povezanost između upotrebe selektivnih protuupalnih analgetika i potencijalnog srčanog udara poznata je otprije, no dosad je malo saznanja o tome koji među njima predstavlja veću opasnost i u kojoj dozi.
Da bi dobili jasniju sliku o tome, znanstvenici su pregledali medicinsku dokumentaciju gotovo 10 milijuna pacijenata koji su uzimali nesteroidne protuupalne analgetike u nekoliko europskih zemalja: Njemačkoj, Britaniji, Nizozemskoj i u Italiji. Istraživanje je vodio Giovanni Corraro s talijanskoga sveučilišta Milano-Bicocca.
Ustanovili su da su u bolnicama spomenutih zemalja u određenom vremenskom razdoblju zabilježena 92,163 slučaja prijema u bolnicu zbog srčanog udara. Znanstvenici su u povijesti bolesti pronašli podatke o tome koji je od 27 analgetika i koliku dozu uzimao svaki od primljenih pacijenata.
Ustanovili su da je upotreba protuupalnih analgetika lagano povećala opasnost od srčanog udara kod pacijenata koji su koristili sljedećih devet analgetika: diklofenak, ibuprofen, indometacin, ketorolak, naproksen, nimesulide, piroksikam, uz dva COX2 - inhibitora - etorikoksib (Arcoxia) i rofekoksib (Vioxx).
U vrlo visokim dozama neki od navedenih analgetika udvostručili su rizik od hospitalizacije.
Znanstvenici ističu da je riječ o studiji promatračkog tipa, što znači da nije provedena u kontroliranim uvjetima i da nije uspostavljen nikakav izravan uzrok ili učinak, no studija ipak ukazuje na povezanost između navedenih faktora.
Rezultati istraživanja objavljeni su u vodećem medicinskom časopisu British Medical Journal (BMJ).
"Čak i najmanje povećanje rizika od kardiovaskularnih bolesti predstavlja znak za uzbunu za javno zdravlje", rekli su za BMJ danski kardiolozi Gunnar Gislason i Christian Torp-Pedersen.