Prema konačnim podacima DZS-a, u Hrvatskoj je u prošloj godini bilo 45.357 proizvođača vina, koji su raspolagali s 20.393 hektara vinograda, pri čemu je 18.546 hektara površina vinskih sorti grožđa sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI).
Najveći broj vinogradara, njih 20.777, raspolaže površinom od 0,1 do 0,49 hektara, odnosno ukupno imaju 4.214,1 hektar. Njih 18.813 ima manje od 0,10 ha, odnosno ukupno raspolažu s 1.068 hektara.
Između 0,50 i 0,99 hektara ima 2.903 vinogradara, koji raspolažu s ukupno 1.996 hektara, dok površine pod vinogradima od 1 do 2,99 hektara ima 2.145 proizvođača. Svega 140 proizvođača ima 10 i više hektara pod vinogradima, odnosno raspolažu s ukupno 6.790 hektara.
Iz DZS-a napominju kako se bazna istraživanja o strukturi vinograda u EU provode svakih pet godina, a počela su se provoditi u 1979. i obvezatna su za sve države članice koje imaju 500 ili više hektara vinograda pod uvjetom da je proizvodnja uglavnom namijenjena tržištu. S obzirom na to da su godišnjim statistikama obuhvaćene sve proizvodne površine, ukupna je istraživana površina manja od ukupne površine vinograda registrirane u redovitim godišnjim statistikama, navode statističari.
Prema rezultatima istraživanja, u strukturi vinograda najviše je vinskih sorti vinove loze sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) pod graševinom (24,8 posto), plavcem malim i malvazijom istarskom (9,1 posto), dok ostale sorte vinove loze zauzimaju 57 posto površine. Tako je pod graševinom 4.609 hektara, pod plavcem malim 1.7021 hektara, a pod malvazijom istarskom 1.689 hektara.