"Znamo da je termin eksperimentalno zaista neprecizan i već dosadan, no uporno se vraća i olakšava nam komunikaciju oko samoga programa i nečega novog, svježeg i kreativnog za što vjerujemo da je ono što se prelijeva u sve ostale grane filmske industrije", rekla je za Hinu uoči početka festivala jedna od organizatorica i programskih izbornica Sanja Grbin.
Po njezinim riječima, u političkoj sadašnjosti termin eksperimentalnog negativno je obilježen, no u filmu se itekako radi o zahtjevnim, duboko i dobro promišljenim idejama, konceptima, postupcima i radovima, koje prate i samu tranziciju medija na kojima film nastaje, poput digitalizacije.
Grbin kaže kako će festivalska konkurencija ponovno biti mjesto za prikazivanje suvremenog trenutka u inovativnom filmu, gdje se publika može informirati o onome što se sada događa s filmom koji ima ideju inovacije u svojoj jezgri.
"Moći će se upoznati nova i mlada imena, nove estetike i postupke u kojima zadnjih godina bilježimo preklapanja i raspadanja žanrova, kombinacije različitih rodova i žanrova, tema", rekla je.
Tako se autori ove godine više bave temom pejzaža, geologije, okoliša, prirode i samoga okruženja u kojima ljudi žive, što je i neka vrsta spone s etnografskim istraživanjem korijena podrijetla civilizacija i kultura kojima pripadaj pri čemu, napominje Grbin, postavljaju pitanje kako se odnosimo prema arhiviranju i razmišljanju o prošlosti, odnosno radu s dokumentima u današnjici, a što nam ostaje za budućnost.
Dodala je kako dosta autora radi s filmskom vrpcom, što pokazuje i njihova zastupljenost u konkurenciji, a unatoč najavama o tome da je ona prošlost. "Svake godine to nas iznova iznenadi jer očekujemo da će filmska vrpca napokon postati mrtva, kako nam cijelo vrijeme govore", rekla je.
Štoviše, sve su glasnije inicijative na globalnoj razini koje okupljaju arhive, prikazivače, festivale, muzeje, filmske laboratorije i same filmaše, a koje potpisuje i Udruga 25FPS, organizator zagrebačkog festivala. Njima se pokušava skrenuti pozornost šire javnosti i kulturne zajednice da je film još živ i da autori ne žele odustati od njega, objašnjava Grbin.
Tisuće eura za trominutno djelo Mana Raya
Festival kao prikazivač ima veliku odgovornost tretirati eksperimentalna filmska djela na odgovarajući način, ne samo ona koja se danas rade, nego i starija koja su nastala u specifičnim okolnostima, no u Zagrebu već godinama ne postoji kinotečna dvorana koja bi bila opremljena za taj poduhvat. Naime, ugovori su sve zahtjevniji, s obzirom da se uvode stroga pravila jer se sada već počinje raditi s kopijama koje su posljednje ili čak jedine preostale u arhivima
"Imamo veliku odgovornost da ono što iznajmimo i jako skupo platimo, prikažemo onako kako je to djelo bilo zamišljeno i kako ga treba izložiti, bez obzira na infrastrukturne probleme", ističe Grbin.
Primjerice, za trominutni film "Povratak razumu" legendarnog nadrealističkog umjetnika Mana Raya, koji će se prikazati u programu "Ode filmu" posvećenom dadaističkim filmskim uratcima, uz infrastrukturne zavrzlame idu i značajna financijska sredstva.
Za prikazivanje filma, koji je u povijesti filma i današnjim autorima mnogima bio inspiracija, trebalo je platiti 150 eura za prikazivačka prava, 120 eura za kopiju za prikazivanje, a potom i osigurati ga na 1570 eura.
Također, trebalo je riješiti ekspresni prijevoz kopije u oba smjera, osigurati licenciranog projekcionista koji zna raditi s arhivskim printom i nabaviti 35 milimetarski projektor koji može projicirati na brzini nijemoga filma.
"U Zagrebu ne postoji projektor koji može projicirati arhivsku kopiju kakvu smo mi obavezni projicirati, pa ga treba nabaviti, prilagoditi opremu i dovesti stručnjake izvana koji znaju kako s njom raditi", objasnila je Grbin.
Ipak, sve se teškoće rješavaju zbog, kako kaže jedna od selektorica Marina Kožul, ljepote posla kojim se bave. "Nismo tu da prikazujemo brojeve i brojčano stanje suvremene i povijesne produkcije, nego da otkrivamo nove koncepte i ideje, prikazujemo filmove o kojima su napisane gomile knjiga, eseja i doktorskih dizertacija, a koji su bili inspiracija mnogim srednjostrujaškim filmašima, etabliranim holivudskim glumcima i redateljima koji su i sami ponosni vlasnici privatnih arhiva od kojih ćemo vjerojatno u budućnosti i mi iznajmljivati jedine preostale filmske kopije", rekla je.
"Povijest eksperimentalnog filma i videa" - dijamant u kruni rada Udruge 25FPS
Kožul dan uoči početka festivala Kožul predstavlja knjigu "Povijest eksperimentalnog filma i videa" britanskog autora A. L. Reesa iz edicije "Kvadrati sekunde" izdavača Udruge 25 FPS, koju smatra "dijamantom u kruni njihova rada".
"Povijest eksperimentalnog filma je ono čemu smo se uvijek sami vraćali, a riječ je o prijevodu seminalnog djela za opću i široku publiku koja prati kulturu i film", istaknula je Kožul.
Knjiga je prvotno objavljena 1999. i dosad je imala sedam reizdanja. "Ona na pristupačan način pokriva sve ono što je bila filmska avangarda i što ona danas jest, promatrana kroz procijep između filma i kienmatografije unazad sto godina", rekla je.
Rees u tom djelu predstavlja eksperimentalni film i video novim čitateljima zainteresiranim za film u širem smislu, te nudi vodič za entuzijaste avangardnog filma i novih medijskih umjetnosti.
Od Cezannea i dadaizma preko Cocteaua, Brakhagea i Le Gricea do novog vala britanskih filmskih i video umjetnika od 1990-ih do danas, ta opsežna studija postavlja avangardni film između kinematografije i galerije uz mnoge poveznice s vizualnom umjetnošću i umjetnošću zvuka.
A. L. Rees (1949–2014) bio je znanstvenik i profesor vizualnih komunikacija na Kraljevskom umjetničkom koledžu u Londonu. Autor je knjiga i eseja o eksperimentalnom filmu, videu i medijskoj umjetnosti.
Festival 25 FPS održat će se od 29. rujna do 2. listopada u zagrebačkom Studentskom centru, a s dijelom programa 6. i 7. listopada gostuje u riječkom Art-kinu Croatia. Ulaz na sva događanja Festivala je slobodan.