U knjizi autor akademik Nenad Cambi analizira proturječna stajališta o caru Dioklecijanu koji je, kako je rečeno, ostavio dubok trag u identitetu Splita.
"Dioklecijan je 23. veljače 303. godine dao proglas o progonima (kršćana), ali progon nije bio protiv ljudi nego protiv vojnika koji nisu iskazivali lojalnost caru te su isključeni iz vojske. Kasnije su se ti progoni pooštravali", istaknuo je akademik Cambi. Po njegovim riječima, najveća zasluga cara Dioklecijana, koji je vladao od 284. do 305. godine, "jest njegova abdikacija". Objasnio je kako je car Dioklecijan pokušao usustaviti abdikaciju, ali ona nije zaživjela.
Recenzent knjige prof. Miroslav Glavičić istaknuo je kako je proglas o progonu kršćana, koji je car Dioklecijan objavio 303. godine "bio veliki krimen i povijesni Dioklecijanov promašaj."
"Akademik Cambi u ovoj knjizi pokazuje suvereno poznavanje problematike o kojoj iscrpno i argumenirano raspravlja. On karakterizira cara Diokolecijana kao uspješnog vladara koji ostaje kompromitiran progonom kršćana", rekao je Glavičić i ocijenio da je Dioklecijanova palača najvrjedniji spomenik kulture u Hrvatskoj.
Arheolog Robert Matijašić rekao je kako akademik Cambi postavlja i pitanje je li car Diklecijan bio dovitljive naravi, oštrouman i pronicljiv ili izumitelj i stvaratelj zločina. Istaknuo je kako autor
knjige "primjećuje da je u lokalnoj historiografiji- splitskoj, dalmatinskoj i hrvatskoj, a pogotovo u splitskoj, Dioklecijan valoriziran vrlo neutralno i da se ne naglašavaju negativne koonotacije iz opće povijesti koje pretežu u drugim pogledima i tekstovima koji govore o Dioklecijanu i njegovom djelovanju".
Na otvaranju 28. Dana Mediterana prof. Josip Vrandečić poročitao je svoj esej "Promišljanja o Splitu u modernosti" istaknuvši kako zahvaljujući Dioklecijanovoj palači Split uživa reputaciju grada s bogatom kulturnom baštinom koji je kroz povijest u intelektualnome smislu dominirao u Dalmaciji.
Ovogodišnja Knjiga Mediterana, koja se održava u organizaciji Književnoga kruga Split, trajat će do 1. listopada. Kako je rekao akademik Cambi, imat će međunarodni karakter s rekrodnih 195 sudionika iz više zemalja: Hrvatske, Italije, Bugarske, Španjolske, Njemačke, Slovačke i Bosne i Hercegovine.