"U zadnje vrijeme primjetan je velik odljev kvalificiranih radnika iz Hrvatske, posebno zidara, tesara, armirača, keramičara i sličnih zanimanja", navodi se u priopćenju HGK.
Potpredsjednica HGK-a za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj upozorava da nedostatak radnika s potrebnim znanjima i vještinama sve više postaje ključni ograničavajući razvojni problem hrvatskoga graditeljstva, ali i gospodarstva u cjelini.
"Unatoč redovnom oglašavanju i traženju radne snage preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i sudjelovanja na sajmovima poslova, poslodavci nikako ne mogu nadomjestiti radnike koji su otišli, jer na tržištu rada u Hrvatskoj jednostavno nema dovoljno takvih radnika", ističe Čagalj.
Dodaje da tvrtke zaposlenike koji su otišli ne mogu nadomjestiti ni putem povjeravanja dijela poslova drugim izvođačima, jer su gotovo svi poslovni subjekti suočeni s problemom nedostatka radne snage.
Upozorava da je zadnjih nekoliko godina u graditeljskom sektoru izgubljeno više od 53 tisuće radnih mjesta (34,4 tisuće kod pravnih osoba i 18,7 tisuća kod obrtnika), a udio građevinarstva u BDP-u smanjen s 8,5 na 4,4 posto. Također, u posljednjih nekoliko godina obujam građevinskih radova smanjen je za 46,6 posto, vrijednost izvršenih radova za 49,3 posto, broj završenih stanova za 69,2 posto, a broj izdanih građevinskih dozvola niži je za 46,3 posto.
"Graditeljstvo je gotovo prepolovljeno, a oporavak teško možemo očekivati bez uvoza radne snage kao vatrogasne mjere u ovom razdoblju dok se ne uspostavi pravo tržište rada u Hrvatskoj", ističe Čagalj te kaže kako je rješavanje uvoza radne snage kao hitne mjere koje se dogodilo ove godine bio pozitivan pomak, no da su kvote premale i nepravedno raspodijeljene.
"Nije se vodilo računa o veličini i potrebama pojedinog poduzeća. Kriterij za dodjelu dozvole je bio isključivo tko se prvi prijavio i mnoge tvrtke su ostale zakinute", kaže Čagalj. Predlaže da se godišnja kvota za zapošljavanje stranaca za 2017. na području graditeljstva višestruko poveća, jer je potrebno oko 3.000 dozvola te da se takva odluka donese što prije.
Čagalj dodaje da je uvoz radne snage nužna mjera u kratkoročnom razdoblju, no da je dugoročno potrebno stvoriti platformu za sustav obrazovanja uz rad te sustav poticanja zaposlenika za cjeloživotno učenje.
"Trenutno stanje na domaćem tržištu rada u graditeljstvu karakterizira niska stopa aktivnosti u odnosu na druge članice EU te jedna od najviših stopa nezaposlenosti uopće. Hrvatsko graditeljstvo dodatno opterećuje ubrzano iseljavanje mladih i obrazovanih te stručno osposobljenih kadrova", upozoravaju iz Komore.
Prema podacima koje iznose, ukupni broj zaposlenih u 2015. u graditeljstvu bio je 86.740 tj. 6,6 posto od ukupnog broja zaposlenih.
No, upozoravaju i na podatke da je u 2015. ukupan broj nezaposlenih građevinara u evidenciji HZZ-a u Hrvatskoj bio 21.394, dok je 2008. godine bilo 15.425 nezaposlenih u građevinarstvu.
Također upozoravaju i kako je prosječna neto plaća u graditeljstvu u 2015. godini bila 4.881 kuna, što je 14,5 posto manje nego li je iznosila prosječna neto plaća u gospodarstvu Hrvatske.