"Mi smo članica EU-a, bit ćemo aktivni. Mislim da ima jako puno tema koje su trenutno na dnevnom redu, koje predstavljaju i u vanjskopolitičkom smislu sigurnosne ugroze; od izbjegličko-migracijske krize do brojnih terorističkih prijetnji članicama EU-a, odnosa s Rusijom u kontekstu naše politike istočnoga partnerstva, vrlo nestabilne situacije na mediteranu, Srednjem istoku", rekao je Plenković, dodajući da "Hrvatska u svim tim procesima treba dati svoj doprinos".
Govoreći o susretu s predsjednikom ukrajinskog parlamenta Parubijem, Plenković je kazao da je za njega, kao čelnika izaslanstva Europskog parlamenta za Ukrajinu, "posebno važno .... iskustvo Hrvatske u mirnoj reintegraciji okupiranih područja koje u ovom kontekstu može pomoći Ukrajini u situaciji Donjecka i Luganska kao okupiranih dijelova, kao i ilegalno anektiranoga Krima".
Odgovarajući na pitanje kako vidi vanjsku politiku EU-a s obzirom na SAD, Plenković je naglasio da je "EU važan globalni akter". "Partnerstvo sa SAD-om je uvijek bila dominantna sastavnica vanjskopolitičkih aktivnosti EU-a. Nakon, nažalost, negativnog referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu o izlasku te zemlje iz EU-a morat ćemo voditi računa da transatlantsko partnerstvo, unatoč tome što glavnog aktera koj je zagovarao tu politiku više neće biti u našem klubu, nastavimo na temeljima partnerstva, na temeljima suradnje, kvalitetne, sigurnosne i obrambene politike", rekao je Plenković.
"EU ima svoju ulogu o širim diplomatskim procesima, osobito s obzirom na trenutnu krizu u Siriji, Iraku, zemljama sjeverne Afrike - to su ona područja na kojima ćemo se prioritetno angažirati - i naravno traženju rješenja za buduće odnose s Rusijom koja je svojom politikom sigurno destabilizirala onu vrstu partnerstva kakvu je Unija željela prije desetak godina", dodao je Plenković.
Na pitanje može li Hrvatska pokrenuti neke vanjskopolitičke teme, Plenković je odgovorio potvrdno, naglasivši da je za Hrvatsku glavni prioritet susjedstvo, odnosno BiH. "Mi smo već jako puno toga učinili da europski put BiH ubrzamo, da dođe do podnošenja zahtjeva za članstvo, da se osigura ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda, da sve druge zemlje jugoistoka Europe krenu tim putem jer samo na taj način možemo riješiti rezidualna pitanja iz vremena agresije Miloševićeve politike i na Sloveniju i na Hrvatsku, BiH i na Kosovo, a u tom kontekstu Hrvatska kao stabilna članica EU-a i NATO-a može dati doprinos i pomoći tim zemljama u transformaciji i ispunjavanju kriterija i naravno u ukupnoj stabilizaciji jugoistoka Europe", rekao je Plenković.