Provedbom tih mjera banke bi napokon bile mirno reintegrirane u zakonske okvire hrvatskog pravnog sustava, poručio je Aleksić, nositelj koalicijske liste u I. izbornoj jedinici.
100.000 građana je preplatilo kamate
Kaže da javnosti još nije dovoljno poznato kako se ne radi samo o dužnicima u švicarskim francima nego o svim kreditima, jer su do 2013. banke apsolutno svima ugovorile nezakonit način promjene kamatnih stopa.
U ovom trenutku 100.000 građana je preplatilo svoje kamate, jer su ih do 2013. banke nezakonito povećavale, a početom 2014. nezakonito utvrdile fiksnu kamatnu maržu i tako samovoljno utjecale na cijene kredita, tvrdi Aleksić.
Prekršajnim progonom za neugovaranje fiksnih kamatnih stopa od banaka bi se naplatilo minimalno devet, a maksimalno 25 milijardi kuna, od čega bi 10 milijardi kuna bilo vraćeno dužnicima. Pet milijardi banke bi vratile za preplaćene kamate, a za još pet u slijedećih 15 godina bile bi im smanjene kamate koje su im banke zaračunale na temelju početnih fiksnih kamatnih marži, objasnio je Aleksić.
Uvijek se postavlja pitanje hoće li to opet platiti građani, na što Aleksić odgovara da trošak koji je nastao konverzijom švicarskog franka od oko 1,3 milijarde kuna neće platiti nitko. Banke u slijedeće tri godine neće platiti državi porez, tako je dogovoreno. Može se reći da je država ostala bez tog novca, ali nije jer je država nezakonito uprihodila taj novac od nezakonito povećanih kamata, kaže Aleksić.
Banke nisu na gubitku, dobit im je veća od planirane
Također upozorava da ne može biti ni troškova zbog tužbe arbitražnom sudu u Washingtonu, koju su pokrenule banke, jer taj sud nije nadležan za Hrvatsku otkad je članica Europske unije. Kad bi hrvatska vlast na to pristala, bilo bi to ravno veleizdaji, poručio je Aleksić.
Tvrdi da zbog predloženih mjera ni banke ne bi bile na gubitku jer bi u slijedećih 15 godina zaradile oko 60 milijardi kuna. Njihova je dobit veća od planirane, pa im taj trošak ne bi teško pao, rekao je.
Među devet predloženih mjera je i izmjena Zakona o HNB-u, radi uvođenja institucionalne i građanske kontrole, te radi kažnjavanja banaka na temelju izvršene supervizije.
Kandidat Udruge franak u II. izbornoj jedinici Dominik Vuletić ističe da su predložene mjere u skladu s hrvatskim pravnim sustavom, tako da ne stoji tvrdnja SDP-a da se zbog europske pravne stečevine u HNB ne može uputiti državna revizija i imenovati tijela institucionalne i građanske kontrole.
Čelnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović podsjetio je kako je takav prijedlog gurao i u bivšem sazivu Hrvatskog sabora, dok je bio u Mostu, no sluha za to nije bilo. "Da stvar bude apsurdnija, vrh Mosta tada nije podupirao te izmjene, a ti isti sada po tom pitanju djeluju ulimativno", kaže Lovrinović.
"Želio sam biti vjerodostojan i ispuniti obećanja, a kada sam vidio da to ne mogu ostvariti, da se vrh Mosta okrenuo kadroviranju, jednostavno sam s dvoje kolega otišao iz Mosta", rekao je.
Poručio je da nakon izbora treba ostvariti obećanja: "Zauzimat ćemo se za provedbu onoga što smo obećali, pa što košta da košta", rekao je Lovrinović dodavši da koalicija Jedina opcija očekuje dobre rezultate, puno bolje nego što ankete predviđaju.