Projekt "Ecsafesafefood" koji je pri kraju, pokrenula je Europska komisija prije tri godine.
"Rezultati koje smo dobili su povoljni. Pokazalo se da najproblematičnije supstancije organizam apsorbira u maloj mjeri. No, važna je i tehnika pripreme morske hrane. Tako pečenjem na gradelama ili roštilju značajno smanjujemo njihov unos", kazao je dr. Tomaž Langerholc s mariborskog Fakltet za poljoprivredu i biosistemske znanosti.
Njegova je ekipa u laboratoriju analizirala toksine iz sirovih, a potom iz prerađenih riba, školjaka i rakova s više europskih obala, među ostalim i iz Jadranskog mora.
Mariborski znanstvenici dokazali su da je koncentracija štetnih tvari koje preko hrane mogu ući u prehrambeni lanac puno veća na ušćima rijeka u more ili ocean.
Projekt "Ecsafesafefood" koji Komisija financira s pet milijuna eura završava početkom iduće godine.
Cilj je da se preko posebnog portala rezultati i preporuke o korištenju morske hrane predstave europskim potrošačima.
Osim toga, temeljem nalaza do kojih se istraživanjem došlo donijele bi se smjernice o eksploataciji morske hrane koje bi koristila riblja industrija.
Langerholc ističe da su pravi izazov za znanost biotoksini koje proizvode neke vrste morskih algi što se sve brže razmožavaju zbog rasta temperature mora uslijed klimatskih promjena.
Za razliku od industrijskih onečiščivača, biotoksini štetne posljedice u organizmu mogu izazvati već u malim koncentracijama, a zabilježeni su već i smrtni slučajevi, istaknuo je.