Istaknuto je da ministar nije vodio računa o propisanim mjerilima, nije zatražio mišljenje struke, dok paralelno osniva još dva povjerenstva sa zadatkom da analiziraju stanja mreže ljekarni.
"Usprkos činjenici da se povjerenstvo nije sastalo i da njegovi članovi nisu bili upoznati o odluci ministra i svojim obvezama, ministar u javnu raspravu pušta sporni prijedlog pravilnika", upozoravaju iz HLJK-a dodajući da se traženim izmjenama može izgubiti zakonom zajamčena zdravstvena skrb pacijentu državljaninu RH.
Članovi HLJK smatraju da ministar prijedlogom pravilnika 'uvodi mjerilo koje nije zakonom propisano – turistička noćenja', te postavljaju pitanje što će novotvorene ljekarne raditi i kako će se financirati van turističke sezone. Navodi se da velik dio noćenja ostvare domaći turisti koji imaju osiguranu dostupnost ljekarni.
"Ministar očito ne razmišlja o dobrobiti države jer slabljenje i zatvaranje prijeti u najvećoj mjeri ljekarnama u vlasništvu države", stoji u priopćenju. Upozoreno je da u 'novim ljekarnama' ne bi imao tko ni raditi jer je u Hrvatskoj magistar farmacije deficitarno zanimanje, a što bi ostavilo prostor za manipulaciju s kadrovima i u konačnici narušilo kvalitetu skrbi.
"Ponovno se oštećuje država tj. HZZO koji bi mogao plaćati uslugu magistra farmacije, a koju bi obavljao farmaceutski tehničar, što je i zakonom zabranjeno", upozorava se.
U priopćenju se ističe da je ljekarništvo zdravstvena djelatnost kojoj je prioritet dobrobit pacijenta, te da je potrebno dobro razmotriti sve parametre prije nego se donese odluka koja može "urušiti ili ugroziti postojeći, u tom dijelu dobro organiziran zdravstveni sustav", kažu iz HLJK-a te se pitaju je li tehnički ministar prekoračio svoje ovlasti i u čijem interesu.
"Apsurdno je rušenje dobro organizirane zdravstvene mreže opravdavati povećanjem broja turista kada je važećim Pravilnikom osigurano osnivanje ljekarne u kategoriziranim turističkim naseljima i na taj način svakom turistu već sada omogućena dostupnost ljekarničke usluge", dodaje se.
Kao rješenje problema iz HLJK-a su naveli mogućnost 'proširivanja dostupnosti postojeće ljekarničke mreže. Smatraju da se trebalo razmisliti kako osnažiti postojeću ljekarničku skrb, primjerice prilagođavanjem radnog vremena, sufinanciranjem tj. omogućavanjem dežurstava, kao i uvođenjem drugih ljekarničkih usluga.
Kazali su da se ministar referira na turizam drugih država i istaknuli da je neozbiljno korelirati podatke o turističkim noćenjima u državama EU s mogućim povećanjem broja ljekarni u Hrvatskoj, 'pogotovo u mjestima koja od turizma žive 3-4 mjeseca godišnje, a koji uvelike ovisi o vremenskim, socijalnim, ekonomskim i političkim okolnostima'.
Zahtjevu su se pridružile i Hrvatska gospodarska komora – udruga veledrogerija te Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga ljekarnika. Nedavno su se predsjedniku Vlade s istim zahtjevom obratila i Hrvatska udruga koncesionara primarne zdravstvene zaštite.