Komisija je poslala Hrvatskoj obrazloženo mišljenje i Zagreb ima dva mjeseca da obavijesti EK o mjerama koje je poduzela za otklanjanje nedostataka.
Komisija se u suprotnom može obratiti Sudu Europske unije.
Nakon što je utvrdila brojne nedostatke u prenošenju Okvirne direktive o gospodarenju otpadom, EK je uputila u listopadu prošle godine hrvatskim vlastima službenu obavijest, što je prvi korak u pokretanju postupka za kršenje europske pravne stečevine.
Direktiva o gospodarenju otpadom ima za cilj povećati recikliranje i ponovnu uporabu kako bi se tako dao doprinos kružnom gospodarstvu.
Komisija je u travnju ove godine pozvala Hrvatsku da donese plan gospodarenja otpadom i program za sprečavanje stvaranja otpada kao temelj nacionalne politike gospodarenja otpadom u skladu s ciljevima zakonodavstva EU-a o otpadu.
To su ujedno i preduvjeti za upotrebu sredstava EU-a. Planovima i programima za gospodarenje otpadom nastoji se smanjiti utjecaj otpada na okoliš i ljudsko zdravlje te poboljšati učinkovitost iskorištavanja resursa u cijeloj Uniji.
Hrvatska je imala nacionalni plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2007.–2015., no propustila ga je revidirati, produljiti njegovo trajanje ili donijeti novi plan za nadolazeće razdoblje.
Hrvatska također dvije godine kasni s donošenjem programa za sprečavanje stvaranja otpada koji se trebao početi provoditi najkasnije 12. prosinca 2013. Programom bi se trebala smanjiti količina otpada stvorenog na izvoru, pomoću mjera kao što su poboljšanje načina proizvodnje i poticanja potrošača da se okrenu zelenijim proizvodima i smanjenoj upotrebi ambalaže.