Pokretanje programa potaknula su česta pitanja posjetitelja o tome što ne smiju propustiti u postavu MSU-a, s obzirom da su često vremenski ograničeni za detaljnije razgledavanje, doznaje se iz novozagrebačkog muzeja.
Kako bi se udovoljilo njihovim potreba izdvojeno je devet reprezentativnih umjetničkih djela iz stalnog postava, izloženih na tri kata Muzeja, koja su ključna za razumijevanje i doživljaj stalnog postava.
Među njima je i skulptura Nada-Zagreb iz 1957. Vjenceslava Richtera, arhitekta, urbanista, kipara i slikara, koja svojom naizgled krhkom, ali smionom antigravitacijskom strukturom, govori o hrabrosti poslijeratnog modernizma u hrvatskoj umjetnosti te, usred klime Hladnoga rata, svjedoči revolucionarni i pomalo utopijski karakter projekata grupe EXAT 51, koje je Richter bio istaknutim članom.
Preporučje se i Atelijer Kožarić legende hrvatskog kiparstva, 95-godišnjeg Ivana Kožarića, člana kultne skupine Gorgona, 'najmlađeg' i najzaigranijeg hrvatskog kipara te "Ženska kuća" (1998.) Sanje Iveković, koja otkriva realistične i suvremene sudbine zlostavljanih žena te razotkriva snažan društveni tabu - obiteljsko nasilje, izlažući ga društvenoj kritici i osudi.
Izdvojen je i najpoznatiji plakat hrvatskoga grafičkog dizajnera i umjetnika Borisa Bućana, "Žar ptica" iz 1983., koji je odabran za naslovnicu publikacije Power of the Posters, slavnog Victoria&Albert Museuma i uvršten među najvažnije plakate 20. stoljeća, te videoinstalacija "Krugovi između površina" (1995.) Dalibora Martinisa, jednog od začetnika videoumjetnosti u regiji, kojom briše granice između prirode i tehnologije.
O utjecaju Novih tendencija govori rad "Narančasta ekstenzija" venecuelskog umjetnika Jesusa Raphaela Sotoa (1968-1970.), čija je dematerijalizacija slike i skulpture, sjajan primjer optičke i eksperimentalne umjetnosti tog umjetničkog pokreta.
Među devet odabranih radova je i instalacija "Triptychos Post Historicus" (1982.) pionira svjetske konceptualne umjetnosti, Brace Dimitrijevića, "Ritam" (1974.) Marine Abramović, jedne od najpoznatijih svjetskih umjetnica performansa, te "Dvostruki tobogan" (2009.) Carstena Höllera, belgijsko-njemačkog umjetnika, dvadeset metara dugu i deset tona tešku skulpturu posebno kreiranu za zgradu MSU-a.
"Zmijoliko zagrljene cijevi Dvostrukog tobogana posjetiteljima istodobno pružaju ugodu klizanja pogleda po njima, ali i uzbuđenje stvarnog klizanja i spusta", napominju u MSU.
Za razgledavanje tih djela potrebno je samo pola sata, a osobito, u skladu sa sportskim duhom Igara, uz pomoć discipline brzog hodanja i uz malu pomoć deplijana, te otisaka tenisica na podu galerijskih dvorana.
U Muzeju kažu kako će tim obilaskom posjetitelji na jezgrovit i zanimljiv način upoznati domaće i međunarodne umjetnike, kao i predstavnike dominantnih pravaca, pojava i medija u suvremenoj umjetnosti, dobivajući istodobno kratak pregled suvremene umjetnosti i Zbirke MSU-a.
Svoj primjerak deplijana, posjetitelji mogu dobiti na recepciji MSU-a i u Turističkom informativnom centru Grada Zagreba.