Jednodnevna izložba dio je programa 5. festivala Miroslav Krleža, koji je ove godine posvećen Krležinim ženama - stvarnim i imaginarnim, a uvodno ju je u predvorju NSK najavila glavna ravnateljica NSK Tatijana Petrić.
Istaknula je kako je riječ o vrijednoj građi istaknutoga književnika, enciklopedista, kritičara društvenih događanja koji je u hrvatskoj književnosti i kulturnoj svijesti ostavio neizbrisiv trag.
"Osobit odnos prema njemu gajimo ovdje, u našoj najvećoj knjižnici, gdje je pohranjena njegova rukopisna ostavština, tiskana izdanja njegovih brojnih djela, njihovi prijevodi, ali i nepregledna količina građe o Krleži kao svjedočanstva značaja tog autora i izvor informacija za sve koji se bave njegovim likom i pozamašnim književnim opusom", kazala je Petrić.
Govoriti o Krleži, a prešutjeti njegov odnos prema ženi i ženstvu značilo bi "ozbiljno narušiti cjelovitost Krležina umjetničkog svijeta jer upravo su ženski likovi u dramama i proznim tekstovima neka od najbolje ostvarenih mjesta u njegovu stvaralaštvu ali i hrvatskoj književnosti općenito", poručila je.
Utemeljitelj, autor i ravnatelj Festivala Goran Matović prisjetio se svojeg posljednjeg susreta s Krležom na Gvozdu, koji mu je tada, "uz rakiju od naranče, kazao: 'Sjetite me se 2022.'". To već petu godinu čini taj festival, koji je ove godine u znaku Krležinih ženskih likova, "i onih realnih i onih izmaštanih, iako je Krleža iz realnih i gradio cijelu svoju dramaturgiju", kazao je Matović.
Lada Čale Feldman osvrnula se "najvažniju i najtrajniju žensku prisutnost u Krležinu životu" – njegovu suprugu Belu, govoreći o njihovu odnosu temeljem zbirke Beline i Krležine korespondencije "Bela, dijete drago" objavljene 2015. u izdanju Naklade Ljevak, koju je za tu priliku uredio i priredio Vlaho Bogišić.
"Od njihova prvoga romantičnog sastanka na Zrinjevcu 1917., pa do smrti u razmaku od nekoliko mjeseci 1981., zajedno su prošli brojne materijalne, profesionalne ali i egzistencijalne kušnje, jedan rat i promjenu političkoga režima, stekavši niz prijatelja, a poslije rata zadobivši status političke elite", kazala je Čale Feldman.
"Nekoliko su se puta selili, puno putovali, a Bela je s Krležom štošta bila sprema proći, uključujući i brojne financijske probleme, progone, neprekidnu neizvjesnost, ali i piščevu apatičnu i melankoličnu narav. Pored svoje čvrste prizemljenosti, Bela je bila jedna iznimno temperamentna, strastvena i ljubomorna žena čije su egzaltacije, oštri i surovi postupci i ispadi Krleži pružili bogat materijal za njegove književne likove", dodala je.
O temi ženskih likova u Krležinu opusu govorila je spisateljica i znanstvenica Irena Lukšić, koja je istaknula kako nikako ne stoji tvrdnja da je Krleža u svojim tekstovima bio hladan prema ženama, da mu nisu bile bitne, da ih je demonizirao, jer upravo je u Krležinim zapisima naišla na "neke od najnježnijih, najdelikatnijih opisa (žena), pune ljubavi".
30 metara dokumenata
O Krležinoj ostavštini pohranjenoj u NSK govorio je voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK Ivan Kosić. Istaknuo je kako je cjelokupnu Krležinu rukopisnu ostavštinu NSK-u godine 2001., po isteku 20-godišnjeg moratorija koji je zahtijevao sam Krleža, darovao njegov univerzalni nasljednik Krešimir Vranešić.
Tih je 14 drvenih sanduka otvoreno točno na 20. godišnjicu Krležine smrti 29. prosinca 2001., te potom obradom podijeljeno u 349 kartonskih mapa koje na knjižničnim policama zauzimaju 30 dužnih metara prostora, kazao je Kosić.
U prvoj od ukupno tri cjeline nalazi se 1174 jedinica rukopisa, pjesama, drama, romana, novela i eseja na hrvatskome i u prijevodima; u drugoj je cjelini Krležina bogata korespondencija s više od 16 tisuća jedinica pisama, dok treća sadrži njegove i Beline osobne dokumente. Sve je dostupno na uvid zainteresiranoj javnosti te je i mikrofilmirano, a u dogledno bi vrijeme trebalo biti i digitalizirano, napomenuo je.
Dio toga fonda može se pogledati na izložbi, koja donosi i Krležine autografe, strojopise s ispravcima te prva izdanja njegovih proznih i dramskih djela iz fonda NSK, a izložen je i izbor iz fotografija iz 30-ih godina prošloga stoljeća, te karikature Mirka Uzorinca iz fonda Grafičke zbirke NSK, nastale u razdoblju između 1921. i 1929.
Ovogodišnje izdanje Festivala Miroslav Krleža održava se od 1. do 7. srpnja na Krležinu Gvozdu, u Teatru &TD, Mađarskom institutu u Zagrebu, Hotelu Esplanade u Zagrebu, u NSK Zagreb te u Opatiji. Bogat program od oko 60 događanja temeljenih na Krležinu opusu povezuje oko 120 umjetnika različitih generacija i poetika.