Predavanje je održao na Hrvatskom katoličkom sveučilištu na čijem se Odjelu za sestrinstvo velika pozornost pridaje upravo edukaciji iz palijativne skrbi, a jedan od suorganizatora predavanja je i Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba.
Oliver je predavač na Sveučilištu u Kentu, a posebno zanimanje ima za neurološku palijativnu skrb, uključen je u studije palijativne skrbi za osobe s intelektualnim teškoćama te se bavi se etičkim pitanjima u palijativnoj skrbi.
Donošenje odluka o palijativnoj skrbi uključuje veliki broj odgovora na etička pitanja te je od velike važnosti informirani pristanak pacijenta i njegove obitelji za sve ono što se poduzima kako bi se umirućoj osobi olakšala bol, kazao je Oliver koji je i gostujući profesor na zagrebačkom Medicinskom fakultetu.
Primarni cilj svakog medicinskog tretmana jest zadržati dobrobit za pacijenta te umanjiti štetu, a u palijativnoj medicini to je još zahtjevnije jer svaka bolest ima specifične potrebe.
Oliver stoga ističe i kako je jedno od važnih pitanja na koje palijativni tim mora odgovoriti koji je to trenutak kada za pacijenta postaje korisnija palijativna skrb od nastavka agresivne terapije.
Predavanju su prisustvovali predstavnici zdravstvenih institucija, voditelji stručnih palijativnih timova, predstavnici udruga pacijenata te liječnici i medicinske sestre.
Pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo Mirna Šitum istaknula je tom prilikom kako je razvoj palijativne skrbi jedan od prioriteta budući da u Zagrebu živi više od 17 posto osoba starijih od 65 godina.
Šitum je navela kako trenutno u tri zagrebačka doma zdravlja djeluju mobilni palijativni timovi, dok je u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan otvoreno 15 postelja za palijativno liječenje osoba s demencijom, dok po 15 kreveta postoji i u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Rockfellerovoj te u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče.
Cilj je, rekla je, postojeće kapacitete postupno povećavati.