Posljednjih je godina podignuto 30.000 kilometara žice i zidova, dijelom zbog izbjegličke krize.
Britanski znanstvenici kažu da se tako razdvajaju populacije divljih životinja, poput jelena i medvjeda i povećava stopa smrtnosti.
Njihova studija upozorava da bi te "privremene" strukture mogle postati trajne i dugoročno utjecati na životinjski svijet.
Zaštitari okoliša podsjećaju da su 80-te i 90-te godine prošlog stoljeća donijele posve novo shvaćaje o potrebi prekogranične suradnje na životinjskim migrantskim rutama.
Toj su ideji pridonijeli pad Berlinskog zida, širenje EU-a i donošenje novih zakona o zaštiti životinja, piše BBC.
"Teroristički napad na SAD 11. rujna bio je okidač kada su vlade zbog terorizma, ali i krijumčarenja droge počele zatvarati granice. Zaštitari okoliša su, s druge strane, tražili otvoreniji sustav kako bi se omogućile prekogranične migracije životinja", rekao je dr. Matt Hayward s britanskog sveučilišta Bangor.
"Sasvim je sigurno da je izbjeglička kriza u posljednje vrijeme izazvala postavljanje novih ograda", dodao je.
Stručnjaci izdvajaju slučaj Slovenije koja je u studenom 2015. postavila žilet-žicu na granici s Hrvatskom kako bi spriječila dolazak migranata i izbjeglica.
Autori ističu da je ta prepreka izazvala dosad neviđene posljedice na životinje, jer razdvaja medvjede, risove i vukove od svojih matičnih populacija.
I u ostalim dijelovima Europe i Azije ograde ubijaju sve više jelena, upozoravaju stručnjaci.
"Životinje pokušavaju prijeći žicu i jednostavno zaglave", rekao je Hayward.
Znanstvenici stoga traže od vlada da otvore ograde u vrijeme životinjskih migracija i razmisle o nekim manje štetnim vrstama prepreka.
Također zahtjevaju da se u ogradama ostave otvori koji bi se nadzirali suvremenom tehnologijom.
No, najviše od svega, studija poziva zaštitare okoliša da budu glasniji kada vlade planiraju postavljanje novih struktura, posebno stoga što bi mnoge privremene ograde mogle postati trajne, navodi BBC.