Izložba donosi zbir originalnih Bernardijevih nacrta, autorske fotografije, bilješke i njegovu bogatu korespondenciju s poznatim suvremenicima - majstorima dizajna, posebice s onima iz nordijskih zemalja, uz komparativan izbor do danas očuvanih primjeraka namještaja koji je Bernardi dizajnirao.
Tri desetljeća Bernardijeva rada sažima postav izložbe koji tematski slijedi razvoj Bernardijeva opusa sukladno znanstvenoj monografiji "Bernardo Bernardi (Dizajnersko djelo arhitekta 1951.- 1985.)" iz pera dr. Ive Ceraja, koja je javnosti predstavljena 2. lipnja ove godine u Knjižnici HAZU koje je, kao i otvorenje izložbe, pozdravila brojna zainteresirana publika. Monografija je nastala na temelju doktorske disertacije Ive Ceraj o temi "Dizajnersko djelo arhitekta Bernarda Bernardija: 1951.- 1985. godine".
Potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt podsjetio je kako se dio dizajnera, nasuprot Bernardiju, opirao demokratizaciji dizajna, rekavši kako Bernardijev opus na čudesan način ujedinjuje kreativne vrijednosti nordijskoga dizajna - čistoću i jednostavnosti, uz ideju demokratičnosti - s hrvatskom sredinom koja je, ustvrdio je, uvijek bila napredna i europski orijentirana.
Ceraj: Bernardi je doista prvi klasik hrvatskoga dizajna
Bernardo Bernardi doista je prvi klasik hrvatskoga dizajna, istaknula je autorica monografije podsjetivši na prijelomni trenutak u Bernardijevu stvaralaštvu kada je kao stipendist UNESCO-a 1960. godine tri mjeseca boravio u Skandinaviji - Danskoj, Švedskoj i Finskoj, ostvarivši za to vrijeme brojne kontakte s najpoznatijim dizajnerima toga vremena. Ceraj je rekla kako je Bernardi s nordijskim dizajnerima dijelio zajedničko nastojanje da svijet učine boljim i humanijim mjestom za svakoga čovjeka. Uvjerena je kako je revalorizacija Bernardijeva opusa prilog poznavanju vlastite dizajnerske baštine u okvirima europskoga modernizma.
Na svečanom otvorenju, na kojemu su bili i veleposlanici nordijskih zemalja, u njihovo ime nazočnima se obratio danski veleposlanik Anders Christian Hougård koji je izrazio zadovoljstvo i ponos što sudjeluje u tome kulturnom događaju. Podsjetio je kako je Bernardo Bernardi za samo mjesec dana boravka u Danskoj ostvario tako kvalitetne kontakte s danskim dizajnerima i tako izgradio 'most' između europskoga sjevera i juga.
Akademik Mutnjaković: Bernardijevo djelo dio je kolektivnog hrvatskoga kulturnog projekta toga doba
Voditelj Hrvatskoga muzeja arhitekture HAZU akademik Andrija Mutnjaković kratko se osvrnuo na 'klimu' u kojoj je stvarao Bernardi - osnivanje Animafesta potaknuto globalnim ugledom autora Zagrebačke škole crtanoga filma, Muzički biennale i manifestaciju Nove tendencije. Ustvrdio je kako je riječ o kolektivnom hrvatskome kulturnom projektu toga doba kojemu se, smatra, trebamo s poštovanjem pokloniti.
Izložba je ostvarena zahvaljujući potpori gospodina Nikite Zukova, arhitekta emeritusa Američkoga instituta arhitekture (American Institute of Architects - AIA) Bernardijeva kolege i prijatelja koji je na Bernardijev poticaj utemeljio Godišnju nagradu za dizajn koju je 1986. godine nazvao "Bernardo Bernardi".
Svi zainteresirani moći će razgledati izložbu do 12. kolovoza.