Prije 26 godina - 30. svibnja 1990. na Trgu sv. Marka okupili su se zastupnici izabrani na prvim višestranačkim demokratskim izborima pa se taj dan smatra rođendanom moderne hrvatske demokracije. Konstituiranjem modernog hrvatskog parlamenta, počelo je novo razdoblje za hrvatski narod i građane Hrvatske.
Sabor od tada postaje mjesto donošenja presudnih odluka kojima se određivala budućnost Hrvatske - Božićnog ustava, Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Hrvatska, te odluke o raskidu državno-pravnih veza s bivšom SFRJ.
U kalendaru blagdana, Dan Hrvatskog sabora danas ima status spomendana, no nije uvijek bilo tako. Do 2001. godine 30. svibnja slavio se Dan državnosti i bio je državni blagdan. Te godine, tadašnja saborska većina stranaka šestorke (SDP, HSS, HNS, IDS, LS, HSLS) odlučila je promjenti kalendar blagdana, pa je 30. svibnja postao Dan Hrvatskog sabora.
Sabor će svoj dan obilježiti svečanom sjednicom, na kojoj će se uzvanicima obratiti predsjednik Sabora Željko Reiner.
Prije svečane sjednice, Reiner će predvoditi izaslanstvo koje će na gradskom groblju Mirogoj položiti vijence i zapaliti svijeće kod spomenika Glas Hrvatske žrtve – Zid boli i središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja te na grobnice prvog predsjednika RH Franje Tuđmana te na grobnice predsjednika Sabora Vlatka Pavletića i Borisa Šprema.