Cilj Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP), o kojem EU i SAD pregovaraju od sredine 2013., stvaranje je najveće zone slobodne trgovine na svijetu i dio je plana za zajedničko transatlantsko tržište. Riječ je o jedinstvenom sporazumu koji je puno više od sporazuma o slobodnoj trgovini, jer, osim dogovora o carinama, podrazumijeva i usuglašavanje niza administrativnih i regulatornih pravila radi boljeg zajedničkog nastupa na globalnom tržištu.
Po nekim procjenama, TTIP bi do 2027. gospodarstvu EU-a trebao donijeti dodatnih 120 milijardi eura godišnje, a SAD-u 95 milijardi eura.
Nema snižavanja standarda
S obzirom na veliku zabrinutost javnosti, kako u Hrvatskoj i Europi, tako i SAD-u, zbog mogućih implikacija tog sporazuma, predstavnik Europske komisije Christian Burgsmueller, član kabineta povjerenice za trgovinu Cecilie Malmstroem, istaknuo je da Europska unija zbog TTIP-a neće sniziti svoje socijalne, ekološke, zdravstvene, prehrambene i druge standarde.
"Američki proizvodi morat će poštivati europske propise, a europski američke. Ništa neće promijeniti zakone kroz TTIP. Mi možemo promijeniti zakone, ali ih ništa u TTIP-u neće promijeniti", kazao je Burgsmueller.
"Komisija je čula da javnost ne želi govedinu tretiranu hormonima i klorirane piliće i to će uvažiti", dodao je.
Iako pregovori o TTIP-u sporo napreduju, Burgsmueller je njima zadovoljan i nada se da će biti finalizirani do kraja mandata američkog predsjednika Baracka Obame ove godine, no ističe da je Komisiji od brzine pregovora puno važnija kvaliteta sporazuma kako bi on kraju mogao biti i ratificiran.
Sporovi između investitora i država
Glede jednog od najspornijih elemenata sporazuma, mehanizma za rješavanje sporova između investitora i država, Burgsmueller je podsjetio da je Komisija nedavno predložila uvođenje novog pravosudnog sustava koji bi zamijenio dosadašnji sustav ISDS koji se temelji na privatnoj arbitraži.
Novi bi sustav osnažio pravo država da kreiraju javnu politiku, predviđa žalbeni mehanizam, a umjesto ad hoc arbitraže uvodi stalne suce, objasnio je.
Napomenuo je također da Europska komisija ne zagovara TTIP na svoju ruku nego da je za pregovore dobila mandat od svih država članica EU-a, te da će zadnju riječ na kraju imati demokratski izabrane europske institucije, Vijeće EU-a i Europski parlament, koji će sporazum moći prihvatiti ili odbaciti.
"Želimo da koristi ima svaki sektor europskog gospodarstva, uključujući Hrvatsku, i to je naš cilj", istaknuo je, dodajući da se o TTIP-u još uvijek pregovara te da su mnogi pregovarački dokumenti dostupni javnosti na internetskim stranicama Europske komisije.
Isto tako, svi zastupnici Europskog parlamenta imaju pristup svim razinama povjerljivih dokumenata vezanih uz pregovore, uključujući konsolidirane tekstove koji održavaju poziciju SAD-a.
Uz to, 26 država članica ima 'sigurne sobe' u kojima svi njihovi parlamentarni zastupnici i državni službenici koji se tim pitanjem bave mogu dobiti uvid u pregovaračke dokumente, dodao je.
U Hrvatskoj, uvid u dokumente moguć je u američkom veleposlanstvu u Zagrebu, a 'sigurna soba' nalazi se u Vijeću za nacionalnu sigurnost.
Na konferenciji, koji su organizirali Predstavništvo Europske komisije u RH i Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH, sudjelovali su i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu.
Riječ je o globalnoj konkurentnosti
Zastupnik Davor Ivo Stier istaknuo je da je TTIP prilika da Europa i SAD poboljšaju svoju globalnu konkurentnost i da budu ti koji će određivati buduće standarde svjetske trgovine a ne Kina.
Podsjetio je da su trenutačno među deset najvećih ekonomija svijeta četiri europske države, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija, a do 2050. to će biti samo Njemačka i to na posljednjem 10. mjestu.
No, pritom se nikako ne smije dopustiti snižavanje europskih standarda, na čemu inzistira i Europski parlament, naglasio je.
Zastupnica Dubravka Šuica podsjetila je da je Europski parlament u srpnju prošle godine usvojio rezoluciju o TTIP-u u kojoj upravo to i traži.
Smatra da se ljudi boje TTIP-a jer ne znaju dovoljno o čemu je riječ te da bi ga političari trebali bolje približiti javnosti.
Šuica također smatra da bi TTIP trebao biti ratificiran u svim nacionalnim parlamentima, pa tako i u Hrvatskom saboru, što će biti odlučeno kada pregovori budu završeni.
Kad je riječ o radničkim pravima, Stier je istaknuo da je cilj pregovora da TTIP ne povećava konkurentnost na štetu radničkih prava te da se neće pristati da se ide ispod onog što je postignuto u EU-u.
Važnim također smatra da TTIP omogući lakši pristup američkom tržištu za mala i srednja poduzeća te da se američko tržište javnih nabava otvori za europska poduzeća.
Glede ISDS-a, smatra da će revidirani sustav u sklopu TTIP-a, ako se dogovori, biti puno bolje rješenje za Hrvatsku od postojećeg ISDS-a koji trenutačno ima u bilateralnom sporazumu o investicijama sa SAD-om, koji je potpisan 1996. godine.
Objašnjavajući ulogu Europskog parlamenta u pregovorima o TTIP-u, zastupnik Tonino Picula kazao je da je Europski parlament jako podijeljen oko TTIP-a te da svojim raspravama pridonosi izoštravanju pozicija, a konkretnim prijedlozima pomaže Komisiji da pregovore privede kraju, navevši kao primjer svoje zauzimanje za ukidanje viza za hrvatske građane koji putuju u SAD.
"Defetizam je nepotreban", smatra Picula.
Osvrnuvši se na nedavne optužbe Greenpeacea da će TTIP sniziti europske standarde zaštite potrošača, Picula je istaknuo da američke pregovaračke pozicije koje su procurile u javnost nisu konsolidirani konačni tekst sporazuma te da su pregovori još uvijek u tijeku.
Zastupnica Biljana Borzan, koja se u Europskom parlamentu bavi sa sigurnošću hrane i javnim zdravljem, istaknula je da je snižavanje standarda na tom području crvena linija ispod koje socijalisti u Europskom parlamentu neće ići. Ako o nekom spornom pitanju ne bude moguće postići dogovor, Borzan smatra da tada ono jednostavno ne bi trebalo biti dio TTIP-a.
Zastupnik Davor Škrlec napomenuo je da se TTIP razlikuje od sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini s Kanadom (CETA), koji bi trebao biti potpisan ove godine, po tome što više zadire u regulatornu suradnju, odnosno ne odnosi se samo na kvote i standarde nego i na način na koji se mijenja regulativu kako bi se olakšala trgovinska razmjena.
"EU želi zadržati standarde koje ima. Buduća legislativa u EU-u se promatra u odnosu na to kako utječe na društvo, ekonomiju, okoliš. Za nas je neprihvatljivo da se prvo promatra kako utječe na trgovinski sporazum", kazao je Škrlec.
Hrvatski zastupnici u EP-u također smatraju da pregovori o TTIP-u neće biti završeni ove godine te da će se nastaviti i iduće, ako ne i dulje.
Izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) Andrea Doko Jelušić istaknula je da je, kad se govori o TTIP-u, riječ prije svega o globalnoj konkurentnosti te smatra da ga se ne treba bojati jer bi trebao donijeti koristi objema stranama.
U vezi ISDS-a, smatra da će dvije strane postići dogovor, bez obzira na postojeće razlike.
U pogledu straha javnosti od izvoza američkog GMO-a, govedine tretirane hormonima i sl., Jelušić je kazala da će SAD izvoziti u EU ono o čemu se postigne dogovor, ističući da američki poljoprivrednici imaju i kvalitetne proizvode a ne samo GMO koji mogu naći svoje mjesto na europskom tržištu.
Poljoprivreda je jedno od najvažnijih područja u pregovorima o TTIP-u za sve države članice. Europske carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a kreću se od 12, 15 posto do preko 40 posto, a američke carine na uvoz europskih poljoprivrednih proizvoda iznose preko 20 posto.
Europa ima suficit kad je riječ o izvozu poljoprivrednih proizvoda u SAD, što pokazuje da za njezine proizvode postoji interes, kazala je.
Jelušić također smatra da se ne treba bojati masovnog odljeva radnih mjesta iz Hrvatske u SAD jer su plaće u SAD-u jednake ili veće od europskih a posebice hrvatskih.
Utjecaj TTIP-a na Hrvatsku
Govoreći o utjecaju TTIP-a na Hrvatsku, pomoćnik hrvatskog ministra za vanjske i europske poslove Joseph Gene Petrić, iz Uprave za gospodarske poslove, uputio je na zaključke nedavno objavljene studije koju je naručio MVEP.
Po toj studiji, koju su pripremili PricewaterhouseCoopers i Centar za međunarodni razvoj, očekuje se rast hrvatskog BDP-a od 0,01 posto u slučaju da TTIP ukine samo carine. U slučaju da se ukinu carine i 10 posto necarinskih prepreka, BDP bi mogao porasti za 0,02 posto, a u slučaju da se ukinu carine i posve ukinu necarinske prepreke, očekuje se rast od 0,11 posto.
Izvoz roba i usluga iz Hrvatske u SAD u prvom bi slučaju porastao za 1,9 posto, u drugom za 4,25 posto, a u trećem za 25,6 posto.
Uvoz roba i usluga iz SAD-a povećao bi se u prvom slučaju za 1,2 posto, u drugom za 2,77 posto, a u trećem za 16,4 posto.
Predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora Gordan Jandroković kazao je da o Hrvatskoj ovisi hoće li iskoristiti prilike koje pruža TTIP, istaknuvši da su nakon ulaska u EU profitirala ona poduzeća koja su se za to pripremila.
Ima li TTIP alternativu?
Na pitanje ima li TTIP alternativu, Marina Škrabalo iz GONG-a kazala je da je gradnja zajedničkog transatlantskog tržišta legitiman cilj, ali smatra da mu treba pristupiti polako, kao i u slučaju gradnje zajedničkog europskog tržišta koja traje već više od 40 godina.
"Kako - polako, kada - već smo krenuli, sektorski, ne obuhvatno, s kime - sa svim akterima a ne samo korporacijama. Krenimo u alternativu danas", kazala je.