Roman je upravo objavio nakladnik Fraktura a uvodno ga je u programu 'Svježe i domaće' književne manifestacije Zagreb Book Festival (ZBF) predstavio glavni urednik Seid Serdarević.
"To je s jedne strane tipičan roman Daše Drndić, no s druge se strane on u mnogočemu i razlikuje od njezinih prethodnih romana. On je još intimniji, tu se Drndić ponovo bavi velikim temama koje ju opsjedaju, poput holokausta i fašizma, ali ona istodobno priča i jednu važnu priču svojega glavnoga junaka i njegove obitelji", kazao je Serdarević na predstavljanju u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).
"Kao i uvijek, Drndić u njemu glas daje onima koji inače nemaju priliku pripovijedati svoje priče, koji su manjinski u svakom smislu, potlačeni, odbačeni od društva, a koji itekako o tom društvu – našem društvu - imaju što za ispričati", dodao je Serdarević, istaknuvši kako se "EEG" nastavlja tamo gdje je njegov prethodnik "Belladonna" stao, ali se tu njegov junak "vratio drugačiji i jači nego ikada".
Nagrađivana autorica, Drndić objavljuje prozu, književnu kritiku, analitičke tekstove i prijevode u časopisima, književnim listovima i na portalim te igrane i dokumentarne radiodrame.
Dosad su joj objavljena prozna djela "Put do subote" (1982.), "Kamen s neba" (1984.), "Marija Częstohowska još uvijek roni suze ili Umiranje u Torontu" (1997.), "Canzone di guerra" (1998.), "Totenwande" (2000.), "Doppelgänger" (2002.), "Leica format" (2003.), "After Eight" (2005.), "Feministički rukopis ili politička parabola" (2006.), te, također u Frakturinu izdanju, "Sonnenschein" (2007.), "April u Berlinu" (2009.) i "Belladonna" (2012.).
Njezin povijesni roman "Sonnenschein" osvojio je 2007. nagradu Fran Galović za najbolju knjigu zavičajne tematike, te nagradu Kiklop za prozno djelo godine. Roman je 2013. dobio i nagradu britanskog lista The Independent za najbolju stranu beletrističku knjigu po izboru čitatelja (Independent Foreign Fiction READERS Prize). Drndić je također dobitnica međunarodne književne nagrade Prozart 2014., za doprinos razvoju suvremene balkanske književnosti.
Roman, dnevnik i znanstvena rasprava u jednom
Junak njezina novog romana ponovno je umirovljeni pisac i psiholog Andreas Ban, s kojim se čitateljska publika upoznala u romanu "Belladonna" gdje, odlaskom u mirovinu i suočen sa starošću i bolešću, započinje prekapanje po prošlosti, sagledavajući krhotine svojeg i života svojih prijatelja.
U novome ga romanu nalazimo nakon neuspjela pokušaja samoubojstva, ponovno suočenog "s avetima prošlosti i sadašnjosti".
Kritika je roman ocijenila kao "beskompromisno razračunavanje s najrazličitijim tabuima suvremenog dehumaniziranog svijeta u kojemu su starost i bolest nešto sramotno, a mladost i bezgranična ljepota jedine vrijednosti".
Kazališna redateljica Snježana Banović napomenula je kako je taj roman teško žanrovski odrediti, "jer to i jest roman - i nije, to i jest dnevnik - i nije, on i jest znanstvena rasprava na više područja - i nije". "Žanrovski je taj roman podređen svakome svojem čitatelju ponaosob, da se u njemu doslovno pronalazi od prve do zadnje stranice", kazala je Banović.
Istaknula je kako za Drndić "ne postoje klasični narativni, romaneskni stil i ton; ona je sva u fragmentu, a fragmentacija je ta koja može napraviti slojevitost kroz koju se dolazi do istine i stupnja ludila u kojemu živimo". "Taj je roman jedna povijesna studija, freska množine lica, pisana jednom čipkanom strukturom koja se lako da prilagoditi za svaku pozornicu", poručila je Banović.
O romanu je govorio i dramaturg Goran Ferčec, kojega je Drndić uvela u priču kao jednog od likova. "To je roman o pamćenju ili zaboravu, slučajnom ili namjernom, o ljudima koji pamte, i onima koji žele zaboraviti i napraviti tako da i drugi zaborave. Biti zarobljen u fikciji isto je kao i biti zarobljen u vremenu kojem pripadate: Nema izlaza", kazao je Ferčec, ocijenivši kako u romanima Daše Drndić "literatura ulazi u vrijeme i vrijeme u literaturu".
Drndić je zahvalila predstavljačima te istaknula kako je u toj knjizi ponovno kao središnji lik uzela Andreasa Bana jer je željela svojeg junaka, za kojega su mnogi mislili da je neka vrsta njezina alter ega, "na neki način udaljiti od sebe, dati mu novu perspektivu, pustiti ga da promatra svijet kao iz ptičje perspektive". Za knjigu je puno istraživala, a priču nije unaprijed isplanirala već je ona "nekako sama rasla i rasla", otkrila je.
Razgovor s Dašom Drndić otvorio je u ponedjeljak ovogodišnji ZBF-ov program 'Svježe i domaće', koji će do 22. svibnja u MUO-u ugostiti neka od najjačih imena domaće književne scene. Svoje će nove romane još predstaviti Ivica Đikić, Olja Savičević Ivančević, Ivica Ivanišević i Marina Vujčić, Jasna Horvat, Milko Valent, Gordan Nuhanović, Veljko Barbieri, Edo Popović i Jasna Jasna Žmak, a dio programa posvećen je i najnovijim publicističkim djelima Nenada Polimca, Žarka Paića i Hrvoja Turkovića.