Dodjelom nagrada u kinu Europa u nedjelju je zatvoren Subversiv Festival, koji se održao od 1. svibnja u dva dijela, teorijskom i filmskom, no i u ponedjeljak se u MM centru nastavlja dio programa, s predavanjem Karpa Godine, jednog od najvažnijih predstavnika jugoslavenskog crnog vala
Odluke o nagradama Wild Dreamer za najbolji kratkometražni, dokumentarni i igrani film donio je tročlani žiri - redatelj Goran Dević, filmolog Tomislav Brlek te vizualna umjetnica i filmologinja Ivana Keser.
Iz dokumentarne konkurencije izdvojili su film bez riječi "Homo sapiens" cijenjenog austrijskog dokumentarista Nikolausa Geyrhaltera, koji priču o zaboravljenoj civilizaciji donosi uz pomoć apokaliptičnih slika sablasnih krajolika. "U tom filmu uznemirujuće ljepote, kroz pesimističnu studiju ljudskog obitavanja na planetu Zemlji, Geyrhalterova statična kamera bez ijednog čovjeka u kadru pokazuje apokalipsu sada i ovdje", stoji u obrazloženju nagrade.
Među igranim filmovima jednoglasno su kao najbolji odabrali "Teret" Axela Koenzena, koji tematizira izrabljivanje mornarske radničke klase u korist kapitalističke učinkovitosti. "Taj film izrazito dokumentarističkog pristupa, opservacijskim metodama progovara o odgovornosti, limitacijama, restrikcijama, o sindromu vremena gdje se instrukcije posreduju mailom, radijem, te kao suština prerastaju u globalni sindrom posredovanog upravljanja – prebacivanja odgovornosti koja se najčešće prelama na krajnjem izvršitelju", napominje se.
Najboljim kratkometražnim filmom proglasili su dokumentarističko-eksperimentalni filmski esej "Lampedusa Philipa Cartellija & Mariangele Ciccarello, u kojemu koristeći HD i zrnati Super-8 footage, autori isprepliću različite naracije, temeljene na starim povijesnim dokumentima u kojima nakon erupcije 1831. nekolicina europskih sila svojata vulkanski otok Lampedusa. Kao kontrast tim naracijama kraća je radijska vijest o još jednoj izbjegličkoj tragediji na njegovim obalama.
U suradnji s Restartom u ponedjeljak će se još održati predavanje Karpa Godine, nakon kojega će se prikazati tri epizode dokumentarnog serijala "Ram za nekoliko poza" koji je režirao 1976. godine.
Iako je najpoznatiji po snimateljskom radu u kultnim djelima iz povijesti jugoslavenskog filma, "Rani radovi" Želimira Žilnika, "Okupacija u 26 slika" Lordana Zafranovića i "Žena s krajolikom" Ivice Matića, Karpo Ačimović Godina (1943.) radio je i kao montažer, sveučilišni profesor, redatelj kazališnih predstava, opera i radio-drama, pa čak i operni pjevač.
Režirao je i vlastite filmove, od kojih se posebno ističu kratkometražna remek-djela iz doba crnog vala, između 1967. i 1972. u kojima je, za razliku od svojih kolega, preispitivao društveno-političku situaciju u zemlji na poseban, suptilno razbarušen, anarhičan i duhovit način. Njegovo predavanje fokusirat će se najviše na taj dio njegova stvaralaštva.
"Ram za nekoliko poza" otkriva svijet ljudi koji su svoj život ispunili hobijima i vještinama koje su sami osmislili, prikazujući perače zlata na Peku, čobanicu koja svira na listu, ljubitelja nogometa, neobični orkestar. Glazbu za seriju radili su braća Predrag i Mladen Vranešević, poznatiji kao "Laboratorija zvuka".
U sklopu Subversive Film Festivala koji spaja film i kritičku teoriju, u kinima Europa, Tuškanac i MM centru, prikazano je više od pedeset društveno angažiranih filmova koji se bave aktualnim problemima današnjice, od izbjegličke krize do 'zviždačkog neposluha' kao ključnog za suvremenu demokraciju.