Connolly je jedan od šestero inozemnih autora koji će svoje književno stvaralaštvo predstaviti na ovogodišnjem, drugom po redu Zagreb Book Festivalu (ZBF), književnom festivalu koji od 16. do 22. svibnja Naklada Ljevak organizira u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) s ciljem popularizacije knjige i čitanja.
"Oduvijek sam znao da ću biti pisac, čitao sam knjige i od kad znam za sebe znao sam da želim pričati priče, poput onih koje sam i sam čitao. Fantasy romani i krimići su mi najdraži žanrovi, pa se činilo prirodnim da ih spojim", kazao je Connolly.
Nadnaravno trileru daje novu i neočekivanu dimenziju jer "krimić je proizvod racionalnog razmišljanja, ali ljudi nisu sami po sebi racionalni, a svijet je daleko neobičnije mjesto nego to racionalno razmišljanje dopušta", smatra pisac kojeg organizatori najavljuju kao jednog od nezaobilaznih autora u svakom izboru suvremene irske proze.
"Američki književnik William Gaddis jednom je rekao da ćemo na drugome svijetu dobiti pravdu, a na ovome imamo zakon. Krimići nude prirodan forum za analiziranje razlika – ili ponora – između zakona i pravde, dok su fantasy romani idealna forma za istraživanje metafizičkih implikacija Gaddisove maksime", napomenuo je.
Teret katoličkog iskupljenja
Connolly se proslavio serijalom krimi romana u kojima je glavni junak privatni istražitelj Charlie Parker. Od prvog romana objavljenog 1999. do danas napisao ih je ukupno 14, a jedan od njih, "Duša u plamenu" (2011.)., objavljen je i u hrvatskom prijevodu Ane Gotovac i izdanju Naklade Ljevak.
Osim krimića, Connolly je objavio i dvije zbirke novela i kratkih priča, nekoliko SF romana i SF trilogiju 'za djecu i odrasle', te dva romana, od kojih je jedan, "Knjiga izgubljenih stvari" (2006.), također objavljen na hrvatskom, u prijevodu Anje Jović i izdanju Profila.
Kritika ga naziva majstorom sugestije koji s lakoćom dočarava atmosferu i napetost mistery romana, čija je lirska proza u suprotnosti sa spartanskim miljeom suvremenoga krimi žanra.
Connolly je istaknuo da se u svim njegovim romanima kao tema provlači djetinjstvo, adolescencija, formativna životna dob, ali i tema odmazde i iskupljenja, što pripisuje svojim katoličkim korijenima.
"Kad poput mene dolazite iz katoličke obitelji, riječ 'iskupljenje' neizbježno nosi određeni duhovni teret. Parker je čovjek u potrazi za iskupljenjem, a iskupljenje se postiže odricanjem. U tome smislu, on nosi nešto gotovo Kristovo u sebi; spreman je podnijeti kakvu god žrtvu treba kako bi spasio sebe i druge", pojasnio je.
Svjestan odmak od irskog literarnog nasljeđa
Radnja svih romana o Charlieju Parkeru u manjoj se ili većoj mjeri odvija u američkoj saveznoj državi Maine gdje je Connolly u mladosti neko vrijeme živio i radio. S jedne strane, bio je to dobar način da se odmakne od pritiska irskog nasljeđa, koje je smatrao previše ograničavajućim, ali još je jedan razlog bio taj što, kako je rekao, "nije bilo baš puno krimića čija se radnja odvija u Maineu".
Okrenuo se, stoga, američkom literarnom krajobrazu kao "sredstvu izbjegavanja suženih književnih perspektiva", a i sam odabir krimića predstavlja svojevrsno udaljavanje od irske tradicije, smatra autor, koji kao svoje literarne uzore navodi Rossa Macdonalda, Jamesa Leeja Burkea, M.R. Jamesa, Alexandra Dumasa i druge.
"Oduvijek sam smatrao da je irska književnost previše opterećena nasljeđem, našom poviješću, što je za mene previše ograničavajuće. Irska književnost nema neku tradiciju krimića, posebno u posljednjih stotinu godina, a većim je dijelom odustala i od fantasy romana, koji su bili velik dio naših tradicija u 19. stoljeću. Stoga je na neki način moja ljubav prema fantasy romanima nešto vrlo irsko, ali nešto što pripada jednog starijoj tradiciji", pojasnio je Connolly.
Junak 'na pola puta do groba'
Serijal o Charlieju Parkeru počeo je pisati bez ikakvih predumišljaja, planiranja, a u konačnici je napisao serijal međusobno povezanih romana koji se mogu čitati nasumično ali koji, čitani kronološki, "otkrivaju širu sliku čiji se obrisi formiraju u pozadini".
"Parkera nisam unaprijed smislio, modelirao. To implicira određenu razinu lukavstva. Naprosto sam krenuo od čovjeka koji se nalazi na pola puta do groba, čovjeka koji je sve izgubio, i odlučio ga pratiti u njegovim nastojanjima da ne izgubi i samoga sebe", otkrio je Connolly.
Charlijev se lik mijenjao s vremenom – u početku je to čovjek pun bijesa i boli, no kasnije prolazi transformaciju: "Kako se serijal razvijao, Charlie je postajao sve suosjećajniji, ali i motiviraniji. Počeo se osjećati kao netko tko ima misiju".
Parker je tipični antijunak razočaran svijetom oko sebe i prilično umoran od života. "On je dobar čovjek koji odbija stajati sa strane dok drugi pate, čak i kad to nije dobro za njega", napomenuo je pisac.
Oko pete knjige, "The Black Angel" (2005.), shvatio je bi mogao napisati dugačak serijal. "Tu sam odluku donio svjesno. Serija romana u kojima se ponavlja manja skupina istih likova tipična je za žanr krimića a i dio je njegove privlačnosti: omogućiti čitateljima da prate iste likove kroz različite faze njihova razvoja", pojasnio je.
Upravo je knjiga "The Black Angel" bila hit koji mu je donio svjetsku slavu i po prvi ga put uvrstio na popis najprodavanijih deset mekih izdanja u SAD-u.
Dvije najdraže knjige u hrvatskom prijevodu
"Duša u plamenu" inspektora Parkera vodi u zabačeni, izolirani gradić Pastor’s Bay u Maineu, gdje biva upleten u rješavanje slučaja nestanka 14-godišnje djevojčice Anne Kore. On je tamo pozvan ne kako bi pomogao riješiti slučaj nestale djevojčice, već ga je angažirao advokat neobičnog i kontroverznog klijenta koji možda jest a možda i nije uključen u taj slučaj.
"'Duša u plamenu' jedna je od mojih najdražih knjiga iz serijala o Parkeru. Vrlo je umjerena, s malo nasilja ali uz obilje zla", otkrio je Connolly.
"Knjiga izgubljenih stvari" također mu je jedna od dražih i također, smatra, jedna od najboljih koje je napisao. "To je knjiga o djetinjstvu i tuzi, ali i snazi književnosti da nas iščupa iz vlastitih života", kazao je pisac, koji trenutno piše novi nastavak serijala o Parkeru i radi na istraživanju za knjigu koja "možda hoće a možda neće biti napisana, ovisno o tome hoću li biti zadovoljan s njome".
Connoly će u Zagrebu o svojem romanu "Duša u plamenu" govoriti na predstavljanju u utorak 17. svibnja u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), a dan kasnije, u srijedu 18. svibnja, ugostit će ga u programu 'Irish Coffee' u neformalnom razgovoru uz kavu u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) Zagreb glumac i redatelj Miran Kurspahić.
Piše: Gea Vlahović