Gordana Benić i Andriana Škunca dobitnice su Goranova vijenca, nagrade za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti, dok je Dorta Jagić dobitnica Gorana za mlade pjesnike.
"Svijet bez predmeta" zbirka je pjesama u prozi splitske pjesnikinje Gordane Benić, čija je poezija prevedena na desetak jezika. Objavila je 14 poetskih zbirki i jednu knjigu publicistike, a zastupljena je u brojnim domaćim i stranim antologijama suvremenog hrvatskog pjesništva.
U pregledima domaćeg pjesništva nezaobilazna je i Andriana Škunca, podrijetlom iz Novalje na Pagu gdje provodi veći dio godine. Objavila je deset knjiga pjesama koje su joj prevedene na gotovo sve europske jezike, a u sklopu BEK-a se predstavlja zbirkom pjesama u prozi "Zeleni prah". Osim poezije piše književne kritike i poetske zapise o likovnim umjetnicima te se uspješno bavi umjetničkom fotografijom.
"Tamagochi mi je umro na rukama" zbirka je Dorte Jagić, nagrađivane pjesnikinje koja još objavljuje kratke priče, putopise, eseje i dramske tekstove. Pojedini njezini pjesnički ciklusi i priče prevedeni su na dvadeset stranih jezika. Vodi radionice kreativnog pisanja te prevodi s engleskog i njemačkog poeziju i prozu.
U okviru projekta Besplatne elektroničke knjige dosad su objavljena 182 naslova, s naglaskom na nekomercijalna djela. Uz broj objavljenih knjiga raste i broj posjetitelja mrežnih stranica projekta - u odnosu na isti period u prošloj godini u prvom kvartalu 2016. zabilježen je njihov porast od 40 posto.
Iako je uspješnicu Noama Chomskog "Mediji, propaganda i sistem" od osnutka projekta, u proteklih trinaest godina, preuzelo više od 90 tisuća korisnika, u prvom kvartalu 2016. najčitaniji je bio svojevrstan uvod u globalizaciju i antiglobalizacijski pokret Dražena Šimleše "Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć".
Najčitaniji prozni naslov s više od tri tisuće čitatelja je roman "Ljubav je sve" Krešimira Pintarića, a pjesnički "Tri jeseni"“ Ane Ahmatove, izbor iz opusa velike pjesnikinje koji potpisuje Fikret Cacan, s više od tisuću i pol čitatelja.
Najčitaniji teorijski naslov je "Filmske vrste i rodovi" Nikice Gilića, a esejistički "Razumijevanje filma" Hrvoja Turkovića.