Kako je objasnio zamjenik ravnatelja Srca Ivan Marić, sekundarnom lokacijom na Borongaju, koja je ostvarena vlastitim novcem Srca i čije su opremanje i uspostava pune funkcionalnosti dovršeni prije mjesec dana, Srce je osiguralo važne preduvjete za kontinuitet poslovanja, što prije svega znači veću pouzdanost, dostupnost i stabilnost funkcioniranja svih sustava u nadležnosti Srca, uključujući i veću sigurnost i održivost podataka koji se pohranjuju na sustavima Srca.
Računalna hala Srca smještena je u objektu 210 na Borongaju, i funkcionalno odgovara hali u zgradi Srca, rekao je Žagar i dodao kako je sada na ukupno 54 četvorna metra smješteno šest ormara u kojima je primarno smještena računalna oprema koja je bitna za osiguranje kontinuiteta rada svih bitnih sustava Srca, a tu je i mrežno čvorište Kampusa Borongaj.
Povijest, sadašnjost i budućnost Srca - od računarske do podatkovno intenzivne znanosti
Ravnatelj Srca dr. Zoran Bekić i njegov zamjenik i tehnički ravnatelj Ivan Marić u interaktivnoj su prezentaciji saželi dosadašnji rad i postignuća Srca, sadašnje poslove i zadaće, te buduće planove i izazove koji ih prate.
Sve je počelo 29. travnja 1971. kada je Ivan Supek, tada rektor jedinoga sveučilišta u Hrvatskoj - Sveučilišta u Zagrebu, potpisao odluku o osnivanju Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu, i taj se dan, podsjetio je Bekić, obilježava kao Dan Srca.
Istaknuo je da je u trenutku osnutka Srca osnovno računanje bila potreba i privilegija malobrojnih, a pouzdanost ili kontinuitet rada ili sigurnost podataka (koji su se tada često čuvali i na bušenim karticama) nisu bili u fokusu pozornosti. Situacija je danas potpuno drukčija te svi u zajednici aktivno koriste i očekuju najnovije tehnologije, a pri tomu, rekao je Bekić, očekuju kako će im upravo Srce osigurati pristup tim tehnologijama, da će Srce raditi pouzdano, biti dostupno 24 sata svih 365 dana u godini, a ove godine i 366 dana, da neće biti prekida u radu ili bilo kakvih gubitaka podataka.
Neka od područja djelovanja Srca o kojima je Bekić govorio su - mrežna i računalna infrastruktura, digitalni repozitoriji i aplikacije, sustav elektroničkih identiteta i obrazovanje, pri čemu, rekao je, Centar za e-učenje Srca ima središnju ulogu u sustavnoj implementaciji e-učenja u sustavu visokog obrazovanja.
Podsjetio je na najvažnije trenutke iz povijesti Srca, među kojima je i puštanje u rad jednoga od najvećih računalnih sustava u ovom dijelu Europe 1974. godine, izgradnja sustava znanstvenih informacija Hrvatske (SIZIF) krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina te informacijskih sustava za velika sportska natjecanja nastalih u istom razdoblju, projekte Srca vezane uz računalno-komunikacijske mreže, koji su kulminirali početkom 90-ih prvom Internetskom vezom Hrvatske sa svijetom, registracijom hrvatske nacionalne Internetske domene .hr i izgradnjom hrvatske akademske i istraživačke mreže.
Spomenuo je i kako je u proteklih deset godina 830.000 hrvatskih studenata, učenika, nastavnika, profesora i znanstvenika koristilo elektroničke identitete iz sustava AAI@EduHr, kojeg Srce gradi i razvija Srce.
Tehnički ravnatelj Marić sažeo je pak djelovanje Srca riječima kako je Srce počelo djelovati u doba računarske znanosti, a danas radi u vrijeme podatkovno intenzivne znanosti.
Kad je pak riječ o planovima Srca, Marić je izdvojio izgradnju važnoga dijela velikoga, strateškog nacionalnog projekta kojega vodi Srca - Hrvatskoga znanstvenog i obrazovnog oblaka (HR-ZOO). Objasnio je da je projekt zamišljen kao distribuirana nacionalna e-infrastruktura sastavljena od čvorova s grid-resursima, čvorova s računalnim resursima visoke učinkovitosti te čvorova s cloud-resursima. Računalni i spremišni resursi HR-ZOO-a, najavio je, bit će instalirani u distribuiranoj infrastrukturi nacionalnih podatkovnih centara u četiri grada: Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Resursima i servisima opsluživat će sve korisnike i ustanove iz sustava znanosti i obrazovanja. Podatkovni centri HR-ZOO-a bit će međusobno povezani redundantnim optičkim vezama nacionalne akademske i istraživačke mreže CARNet te s međunarodnim infrastrukturama. Marić je istaknuo kako će navedeni resursi tvoriti računalni i podatkovni oblak, temeljnu sastavnicu buduće nacionalne e-infrastrukture.
Rektor Boras : Srce nema dovoljnu potporu države
Rektor zagrebačkoga Sveučilišta i predsjednik Rektorskoga zbora hrvatskih sveučilišta Damir Boras potvrdio je Bekićeve riječi kako je Srce u početku imalo stvarno malo korisnika, dodavši kako je i on bio jedan od njih. Ocijenio je kako je Srce od početka bilo i ostalo na gornjim razinama djelovanja, ali i ustvrdio kako u Srce treba više ulagati jer nema dovoljan broj zaposlenika (sada ih je 130), a ni prostora, te da nema dovoljnu potporu države.
Godišnjice su vrlo često i trenuci u kojima dodjeljujemo priznanja pojedincima koji su svojim radom posebno pridonijeli prepoznatljivosti Srca. Ove godine priznanje za poseban doprinos prepoznatljivosti Sveučilišnog računskog centra i hrvatske informatike u svijetu dodijeljeno je Borisu Sakaču.
Posebna su priznanja dodijeljena i institucijama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja s kojima Srce i na institucionalnoj razini, ali i na razini zajedničkih inicijativa i projekata izuzetno uspješno surađuje. Tako su priznanja dobili Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Institut Ruđer Bošković, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Rođendan Srcu čestitali su i pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta za visoko obrazovanje prof. dr. Srećko Tomas i izaslanica zagrebačkoga gradonačelnika Katarina Milković, pomoćnica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, pomoćnik ministrice uprave Bernard Gršić, nadležan za e-Hrvatsku, te brojni drugi prijatelji i gosti Srca.