Većina zastupnika izrazila je žaljenje zbog odluke Komisije objavljene 12. travnja u kojoj Komisija od Parlamenta i Vijeća traži da do 12. srpnja iznesu stajalište "o najprikladnijim daljnjim koracima" u vezi s viznim politikama SAD-a i Kanade. Zastupnici inzistiraju na tome da Komisija mora ili usvojiti delegirani akt kojim ukida bezvizna putovanja iz tih dviju zemalja ili predstaviti prijedlog reformi trenutnih pravila o viznom reciprocitetu.
"Situacija je jasna", ocijenio je predsjednik odbora Claude Moraes (S&D, UK) rekavši da zastupnici moraju odlučiti kako će odgovoriti na Komisijin zahtjev. Agustín Díaz de Mera (EPP, Španjolska), izvjestitelj za reviziju uredbe o vizama donesene 2013. godine, izjavio je "da nije vrijeme za raspravu o prikladnosti ponovnog uvođenja viza" i naglasio da Komisija mora pratiti zakonsku proceduru.
Kanada primjenjuje vize za građane Bugarske i Rumunjske, a SAD za građane Hrvatske, Bugarske, Cipra, Poljske i Rumunjske, SAD je nedavno donio zakon koji potencijalno utječe na građane zemalja schengenskog prostora s određenim dvojnim državljanstvima.
Prema mehanizmu viznog reciprociteta koji je stupio na snagu u siječnju 2014. ako treća zemlja ne ukine vize u roku 24 mjeseca nakon primanja obavijesti o nepostojanju viznog reciprociteta, Komisija je obavezna delegiranim aktom, koji Parlament ili Vijeće mogu odbiti, ukinuti bezvizni režim za građane te zemlje na 12 mjeseci.
Nakon primanja obavijesti o nepostojanju viznog reciprociteta 12. travnja 2014., rok je istekao 12. travnja 2016. Nepostojanje viznog reciprociteta postojalo je i s Australijom, Japanom i Brunejima, ali su prve dvije zemlje u međuvremenu ukinule vize za sve građane schengenskog prostora, a Bruneji su se upravo obvezali učiniti isto za hrvatske građane, navodi se u priopćenju Europskog parlamenta.
Europska komisija prošlog je tjedna odgodila donošenje bilo kakve odluke o viznom režimu sa Sjedinjenim Državama, Kanadom i Brunejom te zatražila od Vijeća EU-a i Europskog parlamenta da pokrenu raspravu i zauzmu stajalište o najprikladnijim koracima i o tome obavijeste Komisiju najkasnije do 12. srpnja.
Komisija u priopćenju ističe da i sama Uredba EU-a, po kojoj EK treba donijeti odluku o privremenoj suspenziji bezviznog režima za one zemlje koje i dalje traže vize za građane Europske unije, traži da Komisija "uzme u obzir političke, gospodarske i administrativne posljedice obustave ukidanja viza za vanjske odnose EU-a i država članica".
EK dodaje da je, osim toga, u vrijeme donošenja revidiranog mehanizma države članice potvrdile u izjavi da su prije bilo kakvog prijedloga ili odluke, relevantne institucije Unije obvezne opširno preispitati i uzeti u obzir moguće nepovoljne političke posljedice koje bi se slijedom takvih prijedloga ili odluka mogle pojaviti".
Komisija također procjenjuje da ne postoji velika vjerojatnost da bi države članice mogle obraditi povećani broj zahtjeva za vize u skladu sa Zakonikom o vizama u roku od 90 dana nakon stupanja na snagu takve odluke o zahtjevima za vizu.
"Štoviše, ti zahtjevi za vizu mogli bi dovesti do smanjenja broja putnika iz Kanade i SAD-a (te iz Bruneja). Obustava bi vjerojatno mogla imati znatne gospodarske posljedice, posebno za zrakoplovnu industriju te imati znatan učinak na vanjske odnose EU-a s dvama strateškim partnerima", navodi Komisija. Štete, primjerice, po europsku turistički industriju, koje bi nastale uvođenjem viza za građane SAD-a i Kanade, EK procjenjuje na 1,8 milijardi dolara.
U obraćanju Europskom parlamentu i Vijeću Komisija podsjeća i da je ova godina iznimno važna za partnerstvo EU-a i Kanade jer se ove jeseni očekuje potpisivanje spoarzuma o strateškom partnerstvu Kande i EU-a (SPA) i trgovinskog sporazuma CETA.
Glede viznog režima SAD-a za pet članica Unije čiji državljani trebaju vizu za ulazak u Sjedinjene Države, Komisija navodi da je na sastanku u veljači američka strana iznijela podatke koji pokazuju da te zemlje imaju veći postotak odbijenih viza od tri posto, koliko iznosi prag SAD-a za ukidanje viza. Po podacima koje je iznijela američka strana u 2015. odbijeno je 17,26 posto bugarskih zahtjeva za vize, 5,29 posto hrvatskih, 3,53 ciparskih, 6,37 poljskih i 11,16 rumunjskih.
Komisija u pismu EP-u i Vijeću najavljuje da će ustrajati na ukidanju viza građane navedenih zemalja, ali i napominje da bi utjecaj odluke o uvođenju vize za građane SAD-a i Kanade "na naše vanjske odnose u godini u kojoj su u ključnoj fazi ili trebaju biti zaključeni trgovinski sporazumi s dva strateška partnera, biti znatan".