U povodu obilježavanja 25 godina postojanja, prikazat će se odabrani filmovi s prethodnih izdanja Dana hrvatskog filma, po izboru umjetničkog direktora festivala Željka Luketića. Kriterij za njihov odabir nisu bile nagrade, prisutnost u medijima ili presjek uspješnih producentskih kuća već što su "na poseban način obilježili" festival.
Prikazat će se tridesetak animiranih, igranih, dokumentarnih, eksperimentalnih filmova iz gotovo svih festivalskih godina autora raznih generacija i stilskih odrednica, od Midhata Ajanovića, Veljka Popovića i Gorana Trbuljaka, preko Kristijana Milića, Gorana Kulenovića, Dražena Žarkovića i Daniela Kušana do Simona Borojevića Naratha, Ane Hušman, Milana Bukovca i Borisa Greinera.
Program "Još raniji radovi s ADU-a" također se vraća u prošlost, sa studentskim radovima danas afirmiranih filmaša. Riječ je o nastavku prošlogodišnjeg programa "Rani radovi s ADU-a", u kojem su s odličnim odazivom publike prikazani prvi filmski koraci redatelja iz prve polovice devedesetih godina.
Zavirivši još dublje u školske arhive, Dani su pronašli i rijetko prikazivani film "Idem u krah" Darka Rundeka, puno poznatijeg po glazbenoj karijeri nego filmskom radu, iako je završio režiju na Akademiji dramske umjetnosti. Njegov petnaestominutni film iz 1978. prikazuje dvoje starih ljudi koji rade na selu od jutra do mraka, a ni sami ne znaju za koga.
Prikazat će se i filmovi "Lice" Snježane Tribuson o plastičnim operacijama, "Drugi kat, podrum" Ivana Salaja, prikaz stvarnosti iz jedne zagrebačke bolnice, "Ali s Volovčice" Branka Schmidta o amaterskom boksaču, "Brico" Zorana Peza o starom majstoru gotovo iščezlog zanata, "Čovjek i stroj" Vedrana Mihletića, koji će podsjetiti kako se u "Vjesniku" tiskala revija "Start", te "Djevojke" Jasne Mesarić, u kojem je svoju prvu filmsku ulogu ostvarila Mira Furlan.
Povijest domaćeg filma kroz televizijski serijal i reklame
U popratnom programu "Zadnja pošta Zagreb", prikazat će se tri filma istoimenog televizijskog serijala iz 1977. godine, urednika Angela Miladinova, u režiji Mladena Jurana - "Zagreb pjeva", "Tržnica" i "Duga na neboderu".
"Koliko su se vremena u svijetu filma i televizije promijenila od sedamdesetih možda najbolje svjedoči i ime te selekcije. Dok je danas običaj pripisati autorstvo filma redatelju, u ovom slučaju Mladenu Juranu, u zlatno doba Televizije Zagreb urednici i realizatori bili su ime koje prodaje naslov", napominje se u najavi.
"To je ime jamčilo i tada mladim akademcima i redateljima da će dobiti šansu snimiti svoje prve radove, da će im to biti plaćeno i još više, pokazano milijunskom auditoriju kojega je tada činila i publika drugih televizijskih centara Jugoslavije", dodaje se.
Miladinov je, uz Antona Martija, najpoznatije televizijskog uredničko ime tog doba, upamćen po mnogim emisijama, od onih koje su pratile filmske festivale do razgovornih, feljtonskih i emisija iz kulture ("Ekran na ekranu", "Mali noćni razgovori", "Kultura srca") do dokumentarnih serijala poput "Zadnje pošte Zagreb" i "Žestokih priča".
Stariji posjetitelji festivala podsjetit će se, a mlađi i ponešto saznati o tome kako je nekad izgledao EPP (ekonomsko propagandni program) - u programu "Reklamni filmovi Zagrebačke škole animiranog filma", odnosno Zagreb filma kao jednog od pionira prvih produkcija reklamnog namjenskog filma.
S obzirom da je materijal tek djelomice sačuvan i nedostaje mu pisana dokumentacija, bilo je gotovo nemoguće ispravno pripisati autorstva tim vrpcama, no zbog iznimne estetske kvalitete organizatori su ih željeli prikazati. Dio tih radova sačuvan je i digitaliziran zahvaljujući osobnome trudu i radu Bajka I. Hromalića, djelatnika Zagreb filma, a na Danima će se prikazati kao skupni rad zagrebačkog studija, među čijim je članovima niz majstora animacije i naručenog filma, od Mladena Blažekovića i Borivoja Dovnikovića do Zlatka Grgića, Nedeljka Dragića i Dušana Vukotića.
Suvremeni filmovi iz susjedstva u dva popratna programa
U suradnji s Festivalom slovenskog filma i pod tim nazivom, a po izboru Igora Prassela, predstavit će se program suvremenog slovenskog kratkog filma koji donosi "eklektičnu mješavinu žanrova i poetika, koja odražava kvalitetu suvremenog slovenskog filma, te uz nove autore filmove etabliranih autora, Žige Virca, Sonje Prosenc i Jana Cvitkoviča".
Festival slovenskog filma svakog rujna u Portorožu daje godišnji pregled slovenske filmske i televizijske produkcije, u organizaciji Slovenskog filmskog centra. Pokrenut je 1991. kao Slovenski filmski maraton, a počeci mu sežu još u 1973. kada je u Celju održan prvi Tjedan slovenskog filma. Glavna nagrada festivala, Nagrada Vesna, nazvana je prema kultnom slovenskom filmu iz 1953. godine.
Pregledom četrdesetak novih filmova iz zemalja bivše Jugoslavije Oliver Sertić je izabrao njih devet za program "Novi dokumentarni filmovi iz susjedstva". Kratkometražnim dokumentarcima nastalima tijekom prošle godine u Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Srbiji, Makedoniji i na Kosovu predstavit će se raznolika produkcija tih zemalja, od profesionalnih filmova do studentskih ili onih s filmskih radionica.
Postoji li u Hrvatskoj psihotronički film?
Dani hrvatskog filma ove su godine za jednu od još neobrađenih domaćih filmskih tema odabrali psihotronički film, kojom će se baviti kroz kratke retrospektive dvojice redatelja, čiji filmovi po nekim karakteristikama odgovaraju tom pojmu, te okruglim stolom na kojem će se pokušati odgovoriti na pitanje "Postoji li u Hrvatskoj psihotronički film?".
Naime, u domaćem filmu i publicistici pojavljuje se niz sinonima i nerazumijevanja psihotroničkog filma, kojega je filmski publicist Michael Weldon definirao kao "film s ruba, često jakog žanrovskog opredjeljenja, snimljen za vrlo mali budžet".
"Uvriježilo ih se sve zajedno pogrdno nazivati trash, iako jasna distinkcija postoji: niti su svi drive-in i B-filmovi trash, niti je on ujedno i camp, a niti je svaki pornografski naslov ginekološka ekskurzija u neukus. Estetizacija rubnog često upada u svjetonazorski svijet grešnoga zadovoljstva, iako je, primjerice, camp već pokazao svoju političnost i društvenu vrijednost", ističe se u najavi programa.
Jesu li 'filmovi s ruba' ujedno i uratci rubne kvalitete te postoji li mogućnosti da kritika prihvati taj nekonvencionalni koncept čiju vrijednost, nerijetko naknadno, definira publika, pokazat će kratke retrospektive Jakova Sedlara i Zvonimira Maycuga.
Prikazat će se Sedlarovi filmovi "Agonija" (1988.), najavljen kao "adaptacija klasične Krležine drame glembajevskog ciklusa koja obiluje eksplicitnim erotizmom", "Sjećanje na Georgiju" (2002.) o muškarcu koji tuguje na Staru godinu jer ga je ostavio ljubavnik, a koji je izazvao kontroverze zbog korištenja stvarnih imena filmskih kritičara i književnika, te "Ne zaboravi me" (1996.), nostalgični podsjetnik na Zagreb pedesetih godina.
Na rasporedu su i tri Maycugova filma, među kojima i njegov prvijenac "Ja sam tvoj Bog" (1983.), koji je na filmskom plakatu opisan kao "ljubavna drama u svijetu mašte". Film nikada nije ušao u službenu kinodistribuciju, već je bio prikazivan na internim projekcijama, među ostalim i zbog tvrdnje glumice Ružice Sokić da je bila uvučena u projekt, bez da joj je bio jasno predočen.
Prikazat će se i njegov film "Kalvarija" (1996.), priča o ljubavi harmonikaša i novinara, te "Oaza" (1988.), prvo hrvatsko i jugoslavensko 'hardcore' pornografsko ostvarenje o ljubavnim pustolovinama jedne žene slobodoumnih nazora.
"Kalvarija" je prikazana na samo jednoj projekciji, u zagrebačkom kinu Kustošija, a potom je distribuiran na video tržištu, a i "Oaza" se proslavila na videu, u nakladi od čak četiri tisuće primjeraka. Prva verzija potonjeg filma, iz 1984., bila je zaplijenjena i uništena, a druga je rađena po istom scenariju i također u nezavisnoj, autorovoj produkciji.
Nedeljko Dragić i Dalibor Barić u retrospektivama
Ovogodišnju nagradu Zlatni Oktavijan za životno djelo osvojio je Nedeljko Dragić, legendarni autor animiranih filmova i jedan od najznačajnijih predstavnika Zagrebačke škole crtanog filma.
Tim povodom priređena mu je retrospektiva u okviru koje će se prikazati njegovi filmovi, "Elegija", "Krotitelj divljih konja", "Možda Diogen", "Idu dani", "Dnevnik", "Dan kad sam prestao pušiti", "Slike iz sjećanja", "Rudijev leksikon: ljubav, slava, diktatura, sreća, filozofija" i "Tup-tup".
Festival donosi još jednu autorsku retrospektivu - multimedijalnog umjetnika Dalibora Barića koji, iako je u četrdesetima što obično nisu godine u kojima se autorima priređuju retrospektivni programi, ima opus sa stotinjak kratkometražnih animiranih i eksperimentalnih filmova, glazbenih spotova, festivalskih špica, stripova, instalacija, crteža, kolaža, za koji su organizatori smatrali da ga vrijedi predstaviti na festivalu.
Njegovi radovi često istražuju tradicionalne žanrove poput znanstvene fantastike i horora, koristi 'found footage' kao izvorni materijal te tehniku kolažiranja za stvaranje sofisticiranih psihodeličnih priča, propitujući umjetničku praksu u digitalnom dobu.
Na programu su "Umor s plaže", "Drakulina strava", "Porno duh u ektoplazmi, ali kako?!", "Um niotkuda", "Ti koji postojiš samo u najmračnijem kutu moga uma, zapovijedam ti, izađi!", "Sve su katakombe sive", "Ja pjevam električno tijelo", "Moja igra čežnje", "Trag u čađi/Smaknuće Slonice Topsy zamišljeno kao bojanka za djecu".
Dani hrvatskog filma održat će se od 21. do 24. travnja u zagrebačkim kinima Europa i Tuškanac te u konkurenciji prikazati 87 filmova, od čega trećinu premijerno.
Izvan konkurencije donosi šest filmova, u programu Fokus - "(Kontra)indikacije" Valentine Lončarić, "Goranova ulica" Matije Vukšića, "Belladonna" Dubravke Turić, "Lula i Bručke" Igora Jelinovića, "Na Tri kralja" Vlatke Vorkapić i "Zvjerka" Daine Oniunas Pusić.
Posebnost Dana hrvatskog filma je i u tome što prikazuje sve filmove pristigle na natječaj (ove ih je godine bilo više od 250), koji će se moći pogledati u tzv. Salonu odbijenih, kao vrijednom dokumentu recentne domaće filmske produkcije.