U Hrvatskoj je registrirano nešto više od 13.000 oboljelih, no misli se da ih ima između 16 i 20 tisuća, rekla je neurologinja Vladimira Vuletić, predsjednica udruge Parkinson i mi, koja svake godine organizira akciju upoznavanja javnosti s problemima s kojima su suočeni oboljeli i njihove obitelji.
Parkinsonovu bolest ne može se sasvim izliječiti, ali se simptome može dobro kontrolirati. Oboljelima u Hrvatskoj na raspolaganju su sve metode invazivnog liječenja, uključujuči i dubinsku mozgovnu stimulaciju, duodopa intestinalni gel, apomofinske pumpe i injekcije.
U uznapredovaloj fazi bolesti, kada lijekovi više ne kontroliraju simptome, oboljeli su suočeni s problemima zakočenosti, usporenosti kretnji, imaju teškoće s kontrolom pokreta, smetnje ravnoteže, ali i nemotoričke smetnje poput anksioznosti, depresije, smetnje njuha, probave, gutanja..
Potrebna im je pomoć multidisciplinarnih timova koji uključuju neurologe, psihologe i psihijatre, fizijatre, fizioterapeute i socijalne radnike. No takvih timova, upozorava Vuletić, nedostaje, posebno u ruralnim krajevima... Stoga je pozvala oboljele i njihove obitelji da se obrate udruzi koja uskoro namjerava otvoriti podružnice i u manjim gradovima kako bi građani dobili informacije o potrebnoj pomoći.
"Nemamo dovoljno multidisciplinarnih timova, zato se pokušava multidisciplinarna skrb pružiti barem preko udruga koje povezuju ljude iz različitih područja, kako bismo zajednički pridonijeli kvaliteti života oboljelih. Najbolje je skrb organizirana u Zagrebu, a u svim drugim krajevima je teže, pogotovo ruralnim", rekla je predsjednica udruge koja je ove godine predstavila i priručnik s informacijama o uznapredovaloj fazi Parkinsonove bolesti - kako se nositi s bolešću, koje su mogućnosti liječenja, što očekivati od terapije. Dodatno su u priručniku prikazane vježbe i ostali elementi skrbi cijelog multidisciplinarnog tima potrebnog za njegu oboljelih.
Parkinsonova bolest druga je najčešća neurodegenerativna bolest (iza Alzheimerove), nepoznata uzroka, no pretpostavlja se da na nju utječu genetski i okolišni čimbenici, poput starenja, stresa, depresije, traume te izlaganja raznim štetnim tvarima. U tijeku bolesti dolazi do gubitka ili degeneracije živčanih stanica u dijelu mozga što rezultira oštećenjem kontrole pokreta. Pojavnost bolesti puno je veća u starijoj dobi, nakon 60. godine, no zahvaćena je i populacija mlađa od 50 godina.
Podršku udruzi Parkinson i mi, koja okuplja više od 400 bolesnika, došla je pružiti i saborska zastupnica Mosta i predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ines Strenja Linić, koja se kao neurologinja i sama skrbila o oboljelima od Parkinsonove bolesti.