FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Borzan pitala Europsku komisiju o strožim kontrolama etiketa na odjeći i obući

Autor: Ivan Šaravanja

ZAGREB/BRUXELLES, 7. travnja 2016. (Hina) - Hrvatska zastupnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta Biljana Borzan pitala je Europsku komisiju kada će predložiti dugo najavljivana pravila o strožem označavanju tekstilnih proizvoda i obuće, priopćeno je iz njenog ureda u četvrtak. 

Na razini Europske unije već se dugo raspravlja o važnosti uvođenja obvezne oznake zemlje proizvodnje koja bi podrazumijevala određene proizvodne i sigurnosne standarde, za razliku od dosadašnjih oznaka koje su uglavnom na dobrovoljnoj bazi, stoji u priopćenju.

"Svi mi kad kupujemo odjeću nerijetko pogledamo etiketu. Sto posto pamuk, proizvedeno u Kini, sve te oznake imaju utjecaj na našu kupnju. Međutim, analize su pokazale da te oznake u Hrvatskoj, ali i na razini EU-a, u velikom broju slučajeva nisu točne", rekla je Borzan.

Naime, Ministarstvo gospodarstva RH prošle je godine napravilo analizu kojom je ispitivana podudarnost sastava tekstilnih proizvoda stavljenih na tržište s njihovom deklaracijom. Od 75 ispitanih uzoraka tekstilnih proizvoda, čak 63 uzorka ne odgovaraju sastavu koji je na deklaraciji. Od obuće su svi testirani uzorci krivo deklarirani.

Uz pogrešne deklaracije, neki proizvodi imaju etiketu koja kaže da su sva oštećenja na proizvodu poput poderotine ili ispravljene boje namjerna, što značajno smanjuje mogućnost kupca da se žali na proizvod kada ga kod kuće pomnije pregleda.

Krivo deklarirani odjevni proizvodi su i zdravstveni rizik. Odjeća i obuća su prema izvješćima RAPEX-a (Europskog sustava za uzbunjivanje) redovito među najčešćim proizvodima koji se povlače s tržišta, a čak 85 posto takvih proizvoda predstavljaju ozbiljnu ugrozu za potrošače. Po postojećem sustavu oznaka zemlje proizvodnje često nije moguće odrediti mjesto proizvodnje krivo označenog tekstila opasnog po zdravlje zbog čega je otežano sprječavanje daljnje distribucije.

"Zbog otpora država koje imaju razvijenu industriju, poput Njemačke koja je svoje automobile označava kako njemački proizvod premda je dio dijelova uvozni, Europska komisija predložila je takozvano sektorsko rješenje, gdje bi se stroge oznake proizvodnje uvele samo u sektorima u kojima bi takva izmjena bila jako mali trošak. To su tekstil, odjeća, obuća i pripadajući dodatci, igračke i keramički proizvodi", objašnjava Borzan.

"Takvo rješenje je podržala i Hrvatska, a pričala sam i s talijanskim i francuskim kolegama koji su silno zainteresirani za takvu oznaku jer se primjerice oznake 'proizvedeno u Italiji' često krivotvore zbog prepoznatljive kvalitete talijanske odjeće i cipela. Zato sam pitala Europsku komisiju kad će pokrenuti novo zakonodavstvo za strože označavanje i kontrolu odjevnih proizvoda", kaže Borzan.

Prema istraživanju Društva za zaštitu potrošača Hrvatske "Potrošač", čak 72,8 posto hrvatskih potrošača izjasnilo se da im je podatak o zemlji proizvodnje/podrijetla ključna informacija prilikom svake kupnje. Njih 18,7 posto smatra da je izostavljanje zemlje porijekla iz informacija o proizvodu u funkciji skrivanja kvalitete proizvoda.

(Hina) xis yzt

An unhandled error has occurred. Reload 🗙