Izlaskom HZZO-a iz Državne riznice, novim modelom ugovaranja i radom s upravama bolnica uspjeli smo na kraju 2015. postići da je 42 posto bolnica u sanaciji godinu završilo bez generiranja novih gubitaka, odnosno da 68 posto županijskih bolnica nije stvaralo nove dugove, rekao je Varga na konferenciji za novinare u sjedištu SDP-a. Istaknuo je i da su novonastali dugovi u iznosu od 2,5 milijarde kuna, "značajno manji" nego ranijih godina.
Obustavljena potpuna reforma bolničkog sustava
Varga kaže da je prethodna zdravstvena administracija u 2016. i 2017. trebala provesti potpunu reformu bolničkog sustava, ostvariti Masterplan i niz ulaganja iz EU fondova u razvoj dnevnih bolnica i dnevnih kirurgija, kako bi se liječenje pacijenata ubuduće moglo odvijati bez lista čekanja, no sada je sve obustavljeno.
"Zauzvrat je građanima nametnut novi namet od 30 posto poskupljenja police dopunskog zdravstvenog osiguranja. To pokazuje apsolutni prezir ministra Daria Nakića i cjelokupne Vlade prema svim građanima, a naročito prema pacijentima", ustvrdio je Varga.
Podsjetio je kako je odluka o povećanju dopunskog osiguranja donesena sedam dana po donošenju državnog proračuna, pa se očito radilo o kalkulaciji da će vrijednost od 300 milijuna kuna, koji se žele prihodovati povećanjem police za 19 kuna, preliti tijekom ove godine u privatna osiguranja.
Bijeg pacijenata privatnim osiguravateljima
"U idućem razdoblju možemo očekivati bijeg pacijenata prema privatnim osiguravateljima i tiho ukidanje dopunskog osiguranja u okviru HZZO-a, čime ćemo ostati bez socijalnog korektiva koji je dosad radio HZZO. Cijene dopunskog osiguranja bit će prepuštene tržištu, a police će za mlađe od 65 godina iznositi 150 kuna. Za očekivati je da će cijena za sve starije od 65 godina, ovisno o njihovu zdravstvenom stanju, iznositi između 300 i 700 kuna mjesečno", rekao je Varga.
Komentirajući najavljenu reformu hitne medicinske službe, Varga je ocijenio neprihvatljivim da se nehitnim pacijentima u objedinjenim hitnim bolničkim prijemima (OHBP) naplaćuju usluge, te je podsjetio kako su OHBP-i bili HDZ-ov projekt koji je SDP-ova Vlada nastavila smatrajući ga dobrim.
"OHBP-i su dobro opremljeni i s posebno educiranim kadrom koji može svakog pacijenta pregledati jer za to postoje kapaciteti, bio on izrazito hitan ili ne", rekao je Varga. Rad OHBP-a prepoznat je u sklopu međunarodne evaluacije, pa je Hrvatska, prema Europskom zdravstvenom potrošačkom indeksu, na prvom mjestu po bolničkom prijemu među europskim zemljama.
Sestre ne mogu preuzeti ulogu liječnika
Varga smatra da medicinske sestre ne mogu preuzimati ulogu liječnika jer su educirane za zdravstvenu njegu bolesnika, a Nakićevom reformom je predviđeno da medicinske sestre obavljaju trijažu pacijenta u OHBP-ima i nehitne pacijente preusmjeravaju obiteljskim liječnicima.
U OHBP-ima, podsjeća, i sada radi trijažna sestra koja trijažira pacijenta za daljni potrebni pregled kod liječnika, te procjenjuje koliko može čekati na pregled prema stupnju hitnosti.
"Izostanak liječničkog pregleda nakon trijaže smatram velikom stručno-medicinskom pogreškom u upravljanju sustavom zdravstva ministra Nakića i mislim da će on snositi osobnu odgovornost za svakog pacijenta kojem bude uskraćena zdravstvena usluga, a bolestan je", zaključio je Varga.