"Da dronovi postaju sve zanimljivija tema, ali i praksa, pokazuje i to što su kotizacije za prvi DRONEfest rasprodane tri tjedna prije same konferencije koja je doslovce 'napunila' gotovo cijeli cooworking prostor HUB385 u Zagrebu s ljudima iz različitih struka i interesa, što je za nas kao organizatora više od očekivanja, jer nam je cilj bio potaknuti raspravu između proizvođača, akademske zajednice i regulatora", kazao je na otvaranju konferencije Tihomir Šašić iz IN2.
Ta se tvrtka zadnjih godina dosta bavi softverskim rješenjima i uslugama koje se odnose na bespilotne sustave, pa tako i dronove, koji se po Šašićevim riječima mogu koristiti i već se koriste u raznim područjima: od inspekcija i nadzora, preko precizne poljoprivrede, do prikupljanje raznih, primjerice geodetskih i drugih podataka, za potragu i spašavanje, nadzor prometa, granica, objekata, ljudi, ali i za dostavu paketa, druge robe i prve pomoći, snimanja fotografija i filmskih scena itd.
Dronovi se mogu koristiti i u građevinarstvu, kao i za prikupljanje raznih vrsta podataka korištenjem senzora, pa je tako tvrtka IN2 već implementirala rješenje s bespilotnim letjelicama za tvrtku Žito, što je na konferenciji predstavljeno kao jedan od primjera uporabe bespilotnih letjelica u poljoprivredi.
Taj projekt obuhvaća uporabu bespilotnih letjelica za prikupljanje podataka sa zasijanih kultura radi stvaranja digitalne ortofoto karte i analize stanja poljoprivrednog zemljišta, a proces je u potpunosti automatiziran.
U Hrvatskoj se očekuje velik rast
"Filmska i foto industrija najdalje je u svijetu otišla u komercijalnoj uporabi dronova za razna snimanja i preglede, pogotovo na nedostupnijim i opasnijim lokacijama, a najveći potencijal svjetski stručnjaci vide u poljoprivredi, u čemu primjere primjene, kao i općenito snimanjima iz zraka, imamo i u Hrvatskoj", kazao je Šašić dodajući da se bespilotne letjelice već više desetaka godina upotrebljavaju u vojnoj industriji, vojsci, policiji, geodetskim i službama za potragu i spašavanje te drugima.
"Hrvatska vojska imala je dobra i pozitivna te u svijetu prepoznata iskustva s bespilotnim letjelicama u Domovinskom ratu, a iako nema javnih podataka o broju tih letjelica procjene govore o njih par tisuća, možda ih je trenutno i više od pet tisuća. Ono što je sigurno je da se stalno povećava broj njihovih operatora, pa ih je tako u siječnju ove godine bilo 94, a sada ih je više od 130 i očekuje se i dalje velik rast broja letjelica i operatora", istaknuo je Šašić.
Dodaje kako je Hrvatska među 56 od 204 država u svijetu koje imaju neki pravilnik ili propis druge vrste o sustavu bespilotnih letjelica. Glavni regulator je Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo koja izdaje odobrenja za te letove, ako su ispunjeni uvjeti koji su u Hrvatskoj propisani u Pravilniku o sustavu bespilotnih zrakoplova (od prošle godine) čiji je krovni Zakon o zračnom prometu.
Osim tog Pravilnika, sustav bespilotnih letjelica regulira i Pravilnik o letenju zrakoplova, dok na EU razini postoje dvije provedbene uredbe iz 2012. i 2014., a temeljem inicijativa i rasta tog segmenta radi se na novoj regulativi koja bi trebala biti donesena do kraja ove godine i koja će na na razini EU definirati pravila za korištenje dronova u privatne i komercijalne svrhe", kazala je inspektorica letačkih operacija iz Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo Marina Fekonja Dragan.
Iznijela je i detalje iz Pravilnika o sustavu bespilotnih zrakoplova po kojemu je određeno da bespilotni zrakoplovi mogu biti do 150 kilograma težine, da se oni ispod 5 kg označavaju naljepnicama, a oni iznad te težine negorivom pločicom s podacima i adresom operatora, kao i da se trebaju pridržavati pravila letenja kojim neće ugrožavati sigurnost, javni red i mir, dovesti u pitanje živote ljudi i životinja.
"Pravila letenja za bespilotne letjelica propisuju tako da moraju letjeti na visini 30 metara od krovova kuća, na 150 metara iznad veće/ih skupina ljudi (primjer vjenčanja i druga okupljanja), na 500 metara od rukovatelja i da na 3 kilometra od aerodroma i njegove šire zone nema letenja, što ćemo nastojati promijeniti u budućnosti", iznijela je inspektorica.
Do 2025. industrija dronova u EU-u porast će na 15 milijardi eura godišnje
Prema europskim procjenama, vrijednost industrije vezane za dronove u EU-u bi do 2025. godine trebala porasti na 15 milijardi eura godišnje, a do 2050. bi zapošljavala više od 150 tisuća ljudi, u čemu dodatnu priliku vidi i avio industrija, kao i brojni mali i srednji poduzetnici koji će proizvoditi i dronove, njihove dijelove i opremu.
Za razliku od EU, koja još čeka ujednačenu regulativu za komercijalnu primjenu tih letjelica, u SAD-u su otišli dalje, te su krajem prošle godine uveli obvezu registracije bespilotnih letjelica jer se primijetilo da ih sve više i više leti, a da se nije znalo čije su ni zašto lete. Procjene govore da ih je u SAD-u više od 50 tisuća.
Cijena drona od tisuću na više eura
Posjetitelji konferencije DRONEfest mogli su sudjelovati u raznim radionicama, pa i isprobavati snimanje dronovima te razgledati izložene primjerke tih letjelica distributera tvrtke Aviteh i jednog od jačih proizvođača bespilotnih letjelica u svijetu, rumunjskog Teamneta čija je letjelica s rasponom krila od 3,2 metra izazvala dosta pažnje i ujedno je bila i najveća izložena na konferenciji.
Oni su kazali da se cijena dronova s kojima se može nešto ozbiljnije raditi kreće od tisuću eura na više.