Zastupnici predlažu uspostavu središnjeg sustava za prikupljanje i raspodjelu zahtjeva za azil. Sustav, koji bi mogao uključivati kvotu za svaku državu članicu Europske unije, temeljio bi se na tzv. "hotspotovima" iz kojih bi izbjeglice bile raspoređene.
"Situacija je jako ozbiljna. Prošle godine u našim morima utopilo se 3771 ljudi, a ove godine poginulo ih je već više od 450, uključujući 77 djece. Kao političari, imamo obvezu da to ne ostane samo bezimena statistika. To su stvarni ljudi, sa stvarnim životom. Svi mi moramo učiniti više, ravnodušnost nije opcija. Vrijeme je za djelovanje u svim aspektima i na to poziva ovo izvješće", rekla je izvjestiteljica Roberta Metsola (EPP).
"Europa treba globalni pristup migracijama koji se temelji na načelu solidarnosti između država. Potrebno je globalno upravljanje koje u praksi primjenjuje načelo solidarnosti među državama, ravnopravno dijeli odgovornost i stavlja vrijednost života i temeljna prava u središte procesa", rekla je izvjestiteljica Kashetu Kyenge (S&D).
Tekst ističe da sadašnji sustav azila ne vodi dovoljno računa o posebnim migracijskim pritiscima s kojima se suočavaju države članice s vanjskim granicama EU-a. Europski zastupnici traže promjene kako bi se osigurala pravednost i podjela odgovornosti, solidarnost i brza obrada zahtjeva.
Prošle godine, 1,83 milijuna ljudi pokušalo je nezakonito prijeći vanjsku granicu EU-a (u usporedbi s 282.500 u 2014.), a u EU, Norveškoj i Švicarskoj podneseno je 1,4 milijuna zahtjeva za međunarodnu zaštitu, uz stalni porast od travnja.
Izvješće poziva države članice da ispune svoje obveze u vezi s razmještajem izbjeglica, ističući da je do 3. ožujka ove godine samo 660 od 160.000 tražitelja azila koji su čekali preraspodjelu iz Italije i Grčke u druge članice EU-a uistinu i premješteno.
U vezi preseljenja, zastupnici inzistiraju na tome da EU treba "obvezni zakonodavni pristup", koji da bi imao utjecaj, mora osigurati preseljenje "smislenog" broja izbjeglica u odnosu na ukupne brojeve onih koji traže azil u EU.
Glede funkcioniranja "hotspotova", Odbor za građanske slobode poziva na tehničku i financijsku pomoć za države članice u koje izbjeglice prvo dolaze, kao što su Italija i Grčka, koje će im omogućiti da registriraju sve migrante, te od njih traži da prihvate tu pomoć.
Zastupnici su također upozorili na ranjiv položaj maloljetnika, posebno onih koji putuju sami, te pozvali na sustav zaštite djece kako bi se spriječilo njihovo zlostavljanje i iskorištavanje.
U izvješću se izražava zabrinutost zbog odluke pojedinih država članica koje su zatvorile svoje unutarnje granice ili uvele privremene kontrole, budući da te mjere dovode u pitanje pravilno funkcioniranje schengenskog prostora.
Europski zastupnici zagovaraju sklapanje novih europskih sporazuma o readmisiji koji bi trebali imati prednost pred bilateralnim sporazumima između država članica i trećih zemalja. Smatraju da migrante treba vratiti samo ako je država u koju se trebaju vratiti sigurna za njih.
Europski parlament glasovat će o ovom izvješću na plenarnoj sjednici u travnju.