Vojvotkinja Camilla razgovarala je s članicom državnog Povjerenstva koje žrtvama dodjeljuje status u skladu sa zakonom iz 2015. godine o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme Domovinskog rata Marijanom Senjak, odvjetnicom koja žrtve zastupa na sudovima Višnjom Mišin te s Ružicom Ramljak iz udruge “Sunčica“ koja žrtvama pruža cjelovitu, savjetodavnu i terapijsku pomoć.
Marijana Senjak izvijestila je vojvotkinju Camillu kako je sredinom 2015. godine Hrvatska usvojila Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu. Njime je predviđeno osnivanje stručnog povjerenstva koje će dodjeljivati status žrtvama. Zakon propisuje medicinsku, psihosocijalnu i pravnu pomoć kao i financijsku naknadu.
Prilikom kreiranja zakona Ministarstvo branitelja usko je surađivalo s Programom UN-a za razvoj, ali i s britanskim veleposlanstvom u Zagrebu. U zakon su utkane sve relevantne konvencije i propisi Ujedinjenih naroda. To je jedan od prvih i obuhvatnijih zakona kojim se reguliraju potrebe žrtava seksualnog nasilja u sukobu na području bivše Jugoslavije.
Na sastanku je odvjetnica Višnja Mišin istaknula kako je tijekom Domovinskog rata čak 3.000 žena, djece i muškaraca bilo podvrgnuto teškim oblicima seksualnog nasilja. Međutim, policija, tužiteljstvo i organizacije civilnog društva trenutno službeno vode tek 147 slučajeva seksualnog zlostavljanja. Čak i u slučajevima kada su se žrtve javile i svjedočile podignuto je tek 36 optužnica, a doneseno 15 osuđujućih presuda. Kako je od rata prošlo 25 godina, neke su žrtve već i umrle.
"Zastupati žrtve najgrubljeg seksualnog nasilja izuzetno je teško. Mnoge žene nisu u stanju govoriti o onome što su proživjele. Jer, svakim ponovnim svjedočanstvom, one to iznova proživljavaju“, kazala je odvjetnica Mišin.
Vojvotkinji Camilli ispričala je jedan od najtežih slučajeva koje je imala do sada, a riječ je o ženi iz Vukovara koja je 1991. godine imala 23 godine. Nakon što je zarobljena i odvedena u srpski koncentracijski logor u Sremskoj Mitrovici, tamo su je devet mjeseci sustavno silovali nepoznati broja čuvara, vojnika, pripadnika paravojnih formacija. Tijekom tih silovanja ostala je i trudna, a bebu je izgubila u sedmom mjesecu trudnoće na podu hladne logorske ćelije.
"Želimo vjerovati da je pravda dostižna, iako spora", zaključila je Višnja Mišin.
Udrugu "Sunčica", koja je nazvana prema osmomjesečnoj bebi čiju su majku 1991. silovali pripadnici srpskih paravojnih postrojbi, osnovala je predsjednica udruge „Žene u Domovinskom ratu“ Marija Slišković. Izdala je i istoimenu knjigu sa 16 svjedočanstava koje je prikupila od hrvatskih žrtava seksualnog nasilja, među kojima je i Sunčičina majka, te ih na taj način potaknula da nakon dugog niza godina prekinu šutnju i progovore o onome što su proživjele.
"Naša udruga financira se iz donacija, a radi na prikupljanju svjedočanstava i dokaza te na stjecanju povjerenja žrtava kako bi progovorile o svojim iskustvima, pomažući im pripremama za svjedočenje na sudu“, kazala je Ružica Ramljak.
Vojvotkinja od Cornwalla poslušala je ove potresne priče te je pozdravila napore svih onih koji pomažu žrtvama seksualnog nasilja.
"Učinile ste pravu stvar. Potaknule ste žene da prekinu šutnju, potraže pomoć i pravnu zaštitu. Nadamo se da će njihov primjer potaknuti i druge žene žrtve da progovore o onome što su doživjele. Čestitam vam na odličnom poslu koji radite“, rekla je vojvotkinja Camilla svojim sugovornicama koje su joj poklonile knjigu „Sunčica“.
Tijekom više međunarodnih posjeta (Kolumbija, Mexico, Wahsington), Vojvotkinja od Cornwalla ove je godine obogatila svoje shvaćanje kompleksnosti koja obavija napore za pružanje potpore žrtvama silovanja i seksualnog zlostavljanja. U lipnju 2014. susrela se s ministrom vanjskih poslova Williamom Hagueom i Angelinom Jolie, posebnom izaslanicom UNHCR-a, kako bi raspravljali o radu na području sprečavanja seksualnog nasilja u sukobima.