"Oni su potpuno nova generacija korisnika bankarskih usluga. Dobro su informirani i upućeni u troškove i naknade, rijetko ulaze u poslovnice ali im je važno kako je uređena njihova banka, imaju skromne financije ali traže vrhunsku uslugu, skloni su štednji i prate što se zbiva na tržištu kredita", kazala je u Iskra Zidanić iz Ureda za korporativne komunikacije HPB-a predstavljajući rezultate istraživanja.
Istraživanje pod nazivom "Novac je važan, znanje je važnije" Hrvatska poštanska banka je provela tijekom veljače ove godine u suradnji s portalom studentski.hr i u njemu je sudjelovalo više od tisuću studenata iz cijele Hrvatske.
Zidanić kaže kako je riječ o populaciji koja prati cijene bankarskih usluga, pogodnosti i trendove te populaciji u kojoj većina, njih 98 posto, ima račun u banci, a njih 84 posto ima račun duže od dvije godine.
"Na temelju tog određenog iskustva oni znaju što žele, a to je vrhunska usluga, pogodnosti za vjerne klijente, dostupnost i stručnost", naglasila je.
Istraživanje je tako pokazalo da je za većinu ispitanika, njih 43 posto, visina naknada glavni kriterij za odabir banke, te da će svaki četvrti poslušati nečiju preporuku.
Na pitanje što je najvažnije u poslovanju s bankom više od polovice, odnosno 53 posto, odgovorilo je da su to niži troškovi, dok je dobro mobilno bankarstvo koje će im uštedjeti vrijeme bilo odlučujuće za svakog trećeg ispitanika.
Iako 88 posto ispitanika poslovnice banke posjećuju rijetko ili ponekad, navode da im je važna blizina banke, ugodan interijer i ljubaznost.
Nadalje, istraživanje je pokazalo da bi studenti za štednju najviše izabrali kune, 43 posto ispitanika, koje su u blagoj prednosti u odnosu na eure (40 posto). Pokazalo je i da im je štednja važna, iako mjesečno raspolažu s malim iznosima odnosno više od polovice s najviše 500 kuna mjesečno. Naime, samo 4 posto ispitanika odgovorilo je da o štednji ne razmišlja ili da ih ne zanima.
Iako sami nemaju kredite, studentima su poznata iskustva dužnika te ih 59 posto zna koja banka nije odobravala kredite u švicarskim francima.
Što se tiče odnosa prema novcu, većina, odnosno čak 84 posto, ima neutralan stav prema novcu, dok je za samo 5 posto studenata novac izvor sreće. Za 11 posto ispitanika novac je nužno zlo, a u toj skupini prednjače studenti tehničkih usmjerenja.
Istraživanje je pokazalo i da većina ispitanika dobro poznaje financijske pojmove i bankarske proizvode, pri čemu su budući ekonomisti imali najviše točnih odgovora.
Tako 72 posto studenata zna razliku između debitne i kreditne kartice, isto toliko njih zna da je elektroničko bankarstvo najbrže rastuća bankarska usluga, a više od 80 posto zna što je trajni nalog, dionica i dividenda.