U studiji objavljenoj u časopisu Europskog kardiološkog društva (The European Heart Journal) znanstvenici su analizirali podatke 485 pacijenata iz nekoliko zemalja u kojih je bio dijagnosticiran "sindrom slomljenog srca (stresom izazvana kardiomiopatija) također zvana Tako-Tsubo (TTS), koji nastaje nakon emocionalnog šoka, te su ustanovili da su okidači za neke od tih slučajeva bili sretni i radosni događaji.
Stoga su takvu varijantu slomljenog srca nazvali "sindromom sretnog srca", a takvih 485 slučajeva odabrali su među 1750 slučajeva TTS-a koji mogu biti smrtonosni.
U drugih pacijenta, okidač za sindrom slomljenog srca bio je tjelesne prirode, zatim tjelesno-emocionalne prirode ili je uzrok bio neidentificiran.
"Pokazali smo da okidači TTS-a mogu biti raznolikiji nego što smo mislili... Bolesti mogu prethoditi i pozitivne emocije", kaže Jelena Ghadri, koautorica studije liječnika iz iz Sveučilišne bolnici u Zuerichu u Švicarskoj.
Liječnici moraju imati na umu da "pacijenti dovezeni na hitan prijem sa znakovima srčane krize kao što su bolovi u prsima ili osjećajem nedostatka zraka, nastalima zbog poplave sretnih emocija, mogu imati TTS jednako kao i pacijenti koji su doživjeli negativni emocionalni šok.
Sindrom slomljenog srca ili Tako-Tsubo prvi put je opisan u Japanu, odakle mu i ime, a pogađa posebice žene nakon menopauze jer ih više ne štiti hormon estrogen.
Lijeva klijetka kod takvih bolesnika poprima izgled boce za hvatanje hobotnica u Japanu, ("tako" hobotnica, a "tsubo" boca) kojom se ta morska poslastica lovi u Japanu.
Prema studiji u 20 (4 posto) pacijenata, sindrom TTS je bio izazvan sretnim događajem: ženidbom sina, pobjedom omiljene momčadi na utakmici, rođenjem unuka i slično.
Čak 96 posto proučenih slučajeva TTS-a bila je izazvana tužnim stresnim događajem kao što je smrt supruge/supružnika, djeteta ili roditelja, osobnih sukoba ili čak bizarnih događaja kakav je kada se pretila osoba zaglavila u kadi.
Čak 95 posto pacijenata TTS-a su žene u dobi od 65 do 71 godine, dakle u dobi nakon menopauze.
Voditelj studije, kardiolog dr. Christian Templin ističe da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se točno razumio mehanizam dviju varijanata TTS-a, sretne i nesretne.
Tijekom studije, nijedan smrtni slučaj nije bio registriran među "sindromima sretno slomljenog srca", dok je među nesretnima smrću završio 1 posto.