Predsjednik KUZ-a Ivica Belina rekao je u četvrtak kako se kampanjom želi potaknuti pacijente da se što ranije javljaju liječnicima, kako bi započeli liječenje i aktivno se uključili u kontrolu simptoma.
U planu je edukacija liječnika primarne zdravstene zaštite i specijalista dermatovenerologije kako bi se bolest mogla što ranije prepoznati. Za oboljele je osmišljena internet stranica (www.hsonline.com) sa svim važnim informacijama o bolesti.
HS je kronična infektivna bolest, koju karakteriziraju duboka i bolna oštećenja kože s gnojnim čvorovima koja zahvaćaju žlijezde znojnice, a javljaju se pod pazuhom, na preponama, unutarnjoj strani bedara, ispod dojki i u genitalnoj regiji.
Zbog bolnosti i neugodnog mirisa HS izrazito negativno utječe na kvalitetu života bolesnika, koji se zbog bolesti izoliraju od okoline pa su često podložni depresiji. Problem je i što se najčešće javlja kod mlade populacije, s najvećom pojavnošću u dobi između 21. i 23. godine života.
Veliki problem je, upozoravaju liječnici, što se bolest često ne prepozna, a bolesnici s HS-om nerado govore o simptomima, pa do postavljanja dijagnoze prođe i do 12 godina, a kroz to se vrijeme bolest znatno pogorša.
Iako 70 posto oboljelih ima blagi oblik bolesti, liječenje predstavlja veliki izazov i za bolesnika i za liječnike. Kod težih oblika bolest se liječi antibioticima, dok se kod četiri posto najtežih bolesnika primjenjuju kirurški zahvati uklanjanja zahvaćenih dijelova tkiva.
Stručnjaci navode kako se nedavno na tržištu pojavio i prvi biološki lijek za liječenje HS-a koji bi trebao povećati kvalitetu liječenja.
Dermatovenerologinja Željana Bolanča iz KBC-a Sestre milosrdnice ističe kako je kod liječenja bolesnika s HS-om zbog mogućnosti komplikacija važan multidisciplinarni pristup u kojemu će sudjelovati liječnici raznih specijalnosti, poput dermatovenerologa, abdominalnih i plastičnih kirurga te psihologa.
KUZ je na probleme oboljelih s HS-om upozorio Hrvatski savez za rijetke bolesti, koji je više ne vodi u svom registru budući da od nje, po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, obolijeva oko jedan posto populacije pa se više ne kvalificira kao rijetka bolest.