Tako je u prosincu u Hrvatskoj nastavljen uspon industrije na godišnjoj razini već 11. mjesec zaredom, što nije zabilježeno još od 2007., dvije godine prije šestogodišnje recesije. Međutim, na mjesečnoj je razini, prema kalendarski i sezonski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja u prosincu smanjena za 1,2 posto, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.
U 28-članom EU industrijska je proizvodnja u prosincu lani smanjena za 0,8 posto u usporedbi s istim razdobljem godinu dana ranije, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci. U eurozoni je pala za 1,3 posto.
Pad proizvodnje u zadnjem mjesecu lani predstavlja zaokret budući da je tijekom druge polovine 2015. godine na razini EU-a iz mjeseca u mjesec na godišnjoj razini rasla po stopama u rasponu od 1,6 do 2,5 posto. U sličnom rasponu rasla je i u eurozoni, pokazalo je izvješće Eurostata.
Najviše je na godišnjoj razini industrijska proizvodnja pala u Nizozemskoj, za 9,4 posto, i u Estoniji, za 8,8 posto. Među vodećim gospodarstvima EU-a izrazitije je još smanjena u Njemačkoj, za 2,3 posto.
S druge strane, izrazitiji rast proizvodnje na godišnjoj razini zabilježila je Irska, od čak 18,5 posto. Slijede Mađarska i Malta, s rastom od 6,9, odnosno 5,7 posto.
U 2015. godini u Europskoj je uniji industrijska proizvodnja u prosjeku porasla za 1,7 posto a u eurozoni za 1,4 posto, pokazalo je najnovije izvješće Eurostata.
U Hrvatskoj je, pak, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska proizvodnja u cijeloj prošloj godini porasla za 2,6 posto, što predstavlja rast drugu godinu zaredom, i to brže nego godinu dana prije. U 2014. industrija je, naime, ojačala 1,3 posto.