"Ova kriza je i europska kriza", rekao je Valls u ponedjeljak, dodajući da je francuska vlada preuzela svoj dio odgovornosti, prenosi EUobserver.
Valls je to kazao nakon što je francuski ministar poljoprivrede Stephane Le Foll u četvrtak Europskoj komisiji poslao memorandum u kojem Francuska traži raspravu o uvođenju tržišne regulacije kako bi se ograničilo proizvodnju mlijeka i svinjetine kada je tržište zasićeno.
Francuska traži saveznike u Europi pred sastanak ministara poljoprivrede u Bruxellesu 15. veljače. Tržišna situacija i poteškoće u proizvodnji mlijeka i svinjetine na dnevnom su redu tog sastanka, ali samo na razini brifinga.
Francuski poljoprivrednici prosvjeduju zadnjih tjedana širom zemlje, tražeći pomoć i reforme kako bi im se ublažile poteškoće zbog pada cijena.
Cijena koju francuski proizvođači dobivaju za mlijeko iznosi 30 eurocentra za litru i kontinuirano pada zadnje dvije godine, od najave ukidanja europskih kvota. Kvote su ukinute nakon tri desetljeća 1. travnja 2015.
Izvoz u Rusiju pao je zbog ruskog embarga na svinjetinu. Valls je rekao da će o tome razgovarati s ruskim kolegom Dmitrijom Medvedevom u subotu.
Europska komisija vjerojatno će neće složiti s njegovom ocjenom da nije učinila dovoljno kako bi pomogla europskim poljoprivrednicima.
U rujnu je usvojila paket od 500 milijuna eura, koji je uključivao 420 milijuna u nacionalnim omotnicama. Nakon Njemačke (69,2 milijuna eura), Francuska je dobila najviše (62,9 milijuna).
Komisija je prošle godine već dala do znanja da se protivi ponovnom uvođenju regulacije tržišta.
Francuska najveća poljoprivredna sila u Europi
Francuska je i dalje najveća poljoprivredna sila u Europi, iako se njezin udio u europskoj poljoprivrednoj proizvodnji (18 posto) smanjio od 2000., ponajprije zbog ulaska Rumunjske i Poljske u EU, prenosi France Presse.
Francuska poljoprivredna proizvodnja iznosila je 2014. 75 milijardi eura, daleko više od njemačke (58 milijardi), talijanske (54 milijarde) i španjolske (43 milijarde) proizvodnje.
Unatoč tomu, Francuska kontinuirano gubi poziciju u svjetskoj trgovini poljoprivrednim proizvodima. U nekoliko godina, pala je s mjesta drugog najvećeg izvoznika poljoprivrednih proizvoda na peto mjesto, iza SAD-a, Njemačke, Nizozemske i Brazila. Predvodi kad je riječ o izvozu žitarica, alkohola i sjemena, no zaostaje u izvozu mesa, voća i povrća.
Francuska je u zadnjih 25 godina izgubila više od polovice poljoprivrednih imanja. Po podacima iz 2010., u zemlji je bilo 490.000 imanja, dok ih je potkraj 80-ih bilo više od milijun, a 2000. 664.000. Prosječna površina imanja povećala se za 13 hektara u deset godina i iznosi u prosjeku 56 hektara. Dvadeset posto imanja veće je od 100 hektara, a 30 posto manje od 10 hektara.
Poljoprivreda i prehrambena industrija činili su 2014. 3,5 posto francuskog BDP-a, prema više od 6 posto 1980. U tom sektoru radi manje od 5,5 posto zaposlenih, što je oko 1,42 milijuna ljudi.
U zadnjih deset godina u EU-u nestalo svako četvrto imanje, poljoprivrednici sve stariji - Eurostat
Po podacima Eurostata, svako četvrto poljoprivredno imanje u EU-u nestalo je od 2003. do 2013., a više od polovice vlasnika imanja starije je od 55 godina.
EU je 2013. imao 10,8 milijuna poljoprivrednih imanja, što je nešto manje od 30 posto manje nego 2003.
Obrađena površina ostala je gotovo jednaka i iznosi 174,6 milijuna hektara. Površina imanja povećala se u prosjeku s 11,7 hektara na 16,1 hektara.
Francuska (15,9 posto) i Španjolska (13,4 posto) imaju zajedno više od četvrtine obradivih površina, a slijede Ujedinjeno Kraljevstvo (9,9 posto), Njemačka (9,6 posto), Poljska (8,3 posto), Rumunjska (7,5 posto) i Italija (6,9 posto).
Broj poljoprivrednih imanja smanjio se od 2003. do 2013. u svim državama članicama osim Irskoj. Cipar, Austrija i Slovačka zabilježili su najveće smanjenje obradivih površina od 2003. do 2013. Poljoprivredno zemljište najviše je rascjepkano u Rumunjskoj koja ima 3,7 milijuna imanja.
Trećina vlasnika imanja u EU starija je od 65 godina, a mlađih od 35 godina samo je 6 posto. U svim državama članicama udio poljoprivrednika mlađih od 35 godina manji je od 10 posto osim u Poljskoj (12,1 posto) i Austriji (10,9 posto). Na Cipru iznosi manje od dva posto, a u Portugalu i Danskoj 2,5 posto.