Osobe koje boluju od epilepsije nerado se ili gotovo uopće ne bave sportom, strahujući od iznenadnog epileptičnog napada. Ako u tom trenutku u njihovoj blizini nema nikoga tko će im pomoći u kontroliranju pokreta mogu se lako ozlijediti, a takvo razmišljanje rezultira izolacijom i izbjegavanjem sportskih aktivnosti. To, kaže profesorica Vidal, još više utječe na njihovo nisko samopouzdanje.
U specijaliziranom centru u Teppeu u francuskom departmanu Drome na jugoistoku Francuske svakodnevno se održavaju sportske aktivnosti kao dio terapije oboljelih.
Već trideset godina, jedanput do triput tjedno, prof. Vidal u centru u Teppeu pomaže u održavanju fizičkih aktivnosti svojih pacijenata.
"Zasad je malo znanstvenih studija koje govore u prilog dobrobiti sportskih aktivnosti za pacijente koji boluju od epilepsije, no na sportskom terenu opazila sam stvarno smanjenje, učestalost i intenzitet epileptičnih napada. Poseban sportski program tijekom kojega je povećan stupanj opreza, stres sveden na minimum, a osoba koja vježba ima osjećaj da je sama postigla određeni napredak i uspjeh, rezultira stvarnim poboljšanjem stanja kod pacijenata, tvrdi prof. Vidal te podsjeća da do napada najčešće dolazi uslijed stresa, straha ili tjeskobe, dakle emocionalnih faktora.
Jedno od glavnih načela vježbi je potaknuti pacijenta da se odvaži na vježbe i sportsku aktivnost te da ga se na taj način izjednači sa zdravim osobama, kaže prof. Vidal te dodaje da nema nikakvih kontraindikacija za prakticiranje vježbi ukoliko je pacijentima to odobrio njihov liječnik te ako se pridržavaju njegovih uputa. Cilj je odabrati manje opasne sportske aktivnosti, izbjegavajući primjerice, plivanje ili jahanje te zajamčiti da vježbu nadzire stručna osoba.
Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji koja zbog svojih karakteristika predstavlja ozbiljan medicinski i socijalni problem. Uzrok nastanka bolesti i simptomi raznoliki su. Posrijedi je kroničan poremećaj stanica moždane kore, koje iz različitih razloga postaju pretjerano podražljive i reagiraju nepravilnim električnim impulsima, što se manifestira epileptičkim napadajima.
Tijekom napadaja mogu se javiti grčevi mišića, smetnje osjeta, njuha, vida ili sluha, kao i određeni stupanj poremećaja svijesti. Epilepsija nije izlječiva, no u 70 posto slučajeva napade je moguće kontrolirati lijekovima. Od epilepsije boluje oko jedan posto svjetskog stanovništva ili oko 65 milijuna ljudi, a gotovo 80 posto slučajeva evidentirano je u zemljama u razvoju.