Najava ministra Nakića o
strukovnom kolektivnom ugovoru za liječnike izazvala je nezadovoljstvo i osporavanje Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, kao i nekih sindikalnih središnjica?
Razumljivo mi je nezadovoljstvo onih
koji na račun talačke pozicije liječnika u društvu imaju osobnu korist. No,
autonomna pozicija liječnika u pregovaranju o radnim pravima standard je u
razvijenim demokracijama. Uz dužno poštovanje svih djelatnika u zdravstvu,
nakaradno je da o radnim pravima liječnika odlučuju sindikalni predstavnici
nezdravstvenih radnika u zdravstvu. Za nas liječnike to je ponižavajuće. Očito
i za ministra Nakića.
Što bi zapravo strukovni kolektivni ugovor donio liječnicima?
Hrvatski liječnički sindikat (HLS) dao je do znanja Nakiću da u tom
pogledu ne očekuje nikakve dodatne financijske ustupke. Dakle, to državu ne bi stajalo niti jednu dodatnu kunu, a uredila bi se radna prava te posebni oblici i uvjeti rada za
liječnike: dežurstva, pripravnosti, smjenski rad, rad po pozivu, prekovremeni
rad i sl. Liječnicima bi se priznala društvena specifičnost te bi se stvorio u
praksi održiv pravni okvir rada liječnika, koji bi im dao dodatnu dozu
profesionalnog uvažavanja i sigurnosti.
Kako procjenjujete rad HLS-a, smatrate li ga odgovornim što liječnike
nitko ozbiljno ne doživljava u socijalnom dijalogu?
HLS je zadnje dvije godine djelovao u vrlo teškim uvjetima.
Predsjednik sindikata Ivica Babić bio je na neki način žrtva politički
orkestriranog progona. Vjerojatno se s pozicije sindikata moglo nešto više
učiniti, no ne vjerujem da bi se bilo koje drugo vodstvo u danim okolnostima
izborilo za strukovni kolektivni ugovor.
Što bi ministar trebao
napraviti da zaustavi odlazak liječnika u inozemstvo?
Uz omogućavanje strukovnog kolektivnog pregovaranja za liječnike, potencijalna rješenja vidim u mogućnosti dopunskog rada, uvažavanju europskih vremensko-kadrovskih normativa, povoljnom stambenom kreditiranju mlađih kolega, poreznim olakšicama za rad u manje atraktivnim sredinama, omogućavanju stručnog usavršavanja, pravednijem napredovanju, povećanju broja izvršitelja u sustavu…
Novi ministar najavio je smjernice zdravstvene politike koju kani provoditi. Kako ste ih Vi doživjeli?
Čini mi se da ministar razumije bit problema, nužnost kadrovske i
financijske stabilizacije sustava. Inzistiranje na većoj odgovornosti,
racionalizacija i rasterećenje bolničkog sustava, stvaranje
dijagnostičko-terapijskih smjernica, poticanje učinkovitosti, a ne potrošnje i
jačanje primarne zdravstvene zaštite - mjere su koje bi mogle postići uspjeh.
Nadam se da je zabrana zapošljavanja u zdravstvu samo privremena mjera jer nedostaje velik broj liječnika i medicinskih sestara.
U zadnje vrijeme u medijima se sramežljivo plasira ideja o vraćanju HZZO-a u državnu riznicu. Što mislite o
tome?
Vraćanje HZZO-a u riznicu bio bi veliki korak nazad za hrvatsko zdravstvo
i zdravlje hrvatskih građana. To bi pokazalo totalnu neosjetljivost, pa čak i
neodgovornost za zdravlje nacije onih koji bi podržali takvu odluku. HLK drži
da sav novac namijenjen zdravstvu treba biti i utrošen za tu namjenu. Prošle
godine država je zdravstvu ostala dužna gotovo 2,5 milijarde kuna. Umjesto za
zdravlje građana taj novac je preusmjeren za saniranje proračunskih dubioza.
Pozicija HZZO-a izvan riznice omogućava bolju financijsku kontrolu tijeka novca
pa samim time i veću racionalnost u njegovoj potrošnji. U protivnom, svi ćemo u
slučaju zdravstvene potrebe biti osuđeni na dublje posezanje u vlastiti džep.
Otkad ste preuzeli HLK, naglasak
ste stavili na pružanje podrške članstvu. Ipak, odlučili ste pokrenuti postupke
pred Časnim sudom Komore protiv kolega osuđenih u aferi "Hipokrat". Bivše vodstvo po tom pitanju nije poduzelo gotovo ništa. Zašto
niste nastavili s politikom iščekivanja?
Stav aktualnog vodstva Komore kristalno je jasan: svaki naš član pravomoćno
osuđen za kazneno djelo počinjeno za vrijeme obavljanja liječničke djelatnosti
bit će, radi utvrđivanja dostojnosti za obavljanje svoga posla,
procesuiran pred Časnim sudom. Po nama je to poželjan civilizacijski doseg
kojim pokazujemo društvenu odgovornost i zrelost. Ne samo zato jer njime izražavamo princip poštivanja pravne države i
potvrđujemo vjerodostojnost institucije HLK-a već i stoga jer njime završavamo
agoniju kojoj su naši članovi izloženi zadnje tri i pol godine.
Jesu li osuđeni liječnici krivi i nedostojni obavljanja liječničke djelatnosti?
Nije na meni utvrđivati krivnju niti dostojnost kolega. Županijski sud je
presudio da su kolege krive, a Časni sud Komore utvrđivat će njihovu dostojnost
za obavljanje liječničke djelatnosti. No, načelno mogu reći da dobar dio
odgovornosti za tu vrlo neugodnu situaciju snosi prethodno vodstvo Komore
koje u fazi istrage i podizanja optužnica kolegama nije osiguralo adekvatnu
pravnu podršku. Brojne kolege tvrde da nisu bili svjesni pravnih posljedica
nagodbe s USKOK-om i priznanja počinjenja kaznenog djela. Takav propust danas
se više ne može dogoditi, jer smo našim članovima omogućili pravovremeno
dobivanje kvalitetnih pravnih savjeta. Trenutno smo pri kraju realizacije projekta osiguranja naših članova u smislu pravne zaštite u kaznenom i
prekršajnom postupku za kaznena i prekršajna djela iz profesionalne
djelatnosti. Time ćemo ih zaštititi i u financijskom smislu.
U petak su održane prve rasprave o aferi "Hipokrat". Je li Časni sud HLK-a donio neku odluku o tome?
Provedene su dvije rasprave u postupcima za utvrđivanje nedostojnosti osuđenih liječnika.
Jedna je odgođena zbog opravdane
spriječenosti prijavljene liječnice, a na drugoj je donesena odluka kojom se
prijavljenoj liječnici izriče disciplinska mjera privremenog oduzimanja
odobrenja za samostalni rad (licence) u trajanju od mjesec dana s rokom kušnje
od šest mjeseci.
Svjedoci smo svojevrsne "hubolizacije" hrvatskog zdravstva jer članovi HUBOL-a vode Hrvatsku liječničku komoru, saborski Odbor za zdravstvo, Ministarstvo zdravlja, u užem su vodstvu Hrvatskog
liječničkog sindikata... Jeste li prije
dvije godine, kad ste osnivali HUBOL, očekivali da ćete u relativno kratkom vremenu
preuzeti najznačajnije pozicije u hrvatskom zdravstvu?
HUBOL nismo osnivali da bismo preuzeli funkcije u
hrvatskom zdravstvu i njime zagospodarili na način uobičajen zadnjih dvadesetak
godina, već da bismo općenito unaprijedili poziciju liječnika u društvu i u svakom
pogledu očuvali funkcionalnost i održivost zdravstvenog sustava. Trenutnu
poziciju shvaćamo kao priznanje našem dosadašnjem radu, te kao priliku da
napravimo ono što je interes svakog dobronamjernog čovjeka u Hrvatskoj, očuvamo
visoku razinu zdravstvene skrbi za sve hrvatske građane.
piše: Vedrana Larva