Na sastanku su bili nazočni predstavnici udruga roditelja i djece oboljele od malignih bolesti „Ljubav na djelu“ i „Krijesnica“; Udruge djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji „Srce“; Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba „Dodir“; Hrvatskog saveza slijepih; Udruge hrvatskih pacijenata; Društva za zaštitu zdravlja Petrinja; Hrvatske lige protiv reumatizma; Društva za zaštitu od dijabetesa Osijek; Hrvatske udruge liječenih i oboljelih od hepatitisa „Hepatos“; Hrvatskog pokreta za prava pacijenata te Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata Grada Zagreba, priopćila je Služba za medije Hrvatskoga sabora.
"Ovaj se mjesec obilježava niz datuma posvećenih raznim oboljenjima te je ovo odlična prilika da se Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku upozna s problemima s kojima se susreću udruge pacijenata te potakne suradnja s njima," kazala je na početku sastanaka predsjednica Odbora Ines Strenja Linić.
Što skorija izgradnja nacionalne dječje bolnice, rješavanje pitanja pedijatarske palijativne skrbi te uvođenje većeg broja volontera u zdravstveni sustav bili su samo dio problema i prijedloga na koje su ukazali predstavnici udruga djece oboljelih od malignih bolesti Ljiljana Vuletić i Zoran Cipek. Predsjednica udruge „Srce“ Đurđa Penava govorila je o edukacijsko-rehabilitacijskoj podršci koju kroz radionice i individualan pristup udruga pruža na području grada Sv. Ivana Zeline djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom.
Željko Bosilj iz Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba istaknuo je problem nedovoljnog broja dobro educiranih prevoditelja za gluhoslijepe osobe, a oni su im neophodni, posebice kad je u pitanju rješavanje zdravstvenih problema gluhoslijepih i njihove komunikacije s liječnicima.
Karmen Nenadić iz Hrvatskog saveza slijepih istaknula kako osobe koje oslijepe u kasnijoj životnoj dobi nemaju ista prava kao ostale osobe koje su slijepe od rođenja te ne mogu ostvariti pravo na rehabilitaciju čije troškove snosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
O važnosti izrade nacionalne strategije za oboljele od virusnog hepatitisa i nužnosti što boljeg informiranja građana o ovoj bolesti govorila je predsjednica „Hepatosa“ Tatjana Reić. U Hrvatskoj se testiranje krvi na hepatitis C počelo provoditi tek 1993. godine i danas je u našoj zemlji zabilježeno skoro 45.000 oboljelih, istaknula je.
Ivan Klanac iz Društva za zaštitu od dijabetesa Osijek kazao je kako je od 244.000 dijabetičara njih 28.000 evidentirano u Osijeku, a KB Osijek za tu grupu pacijenata raspolaže samo s devet bolničkih kreveta.
Taj primjer, rekla je Strenja Linić, samo ukazuje na to da bi funkcionalno spajanje odjela manjih bolnica u jedinicama lokalne uprave i samouprave bilo jedno od mogućih rješenja toga problema.
Petar Ćosić iz Društva zdravlja Petrinja skrenuo je pozornost na problem nedovoljne informiranosti o pravima pacijenata u sredinama koje su prometno izolirane ili jako udaljene od većih središta. "Ti ljudi najčešće ne mogu konzumirati svoja prava jer s njima nisu ni upoznati," rekao je Ćosić.
Solidarno javno zdravstvo za sve građane u Hrvatskoj je naš cilj, kazao je predsjednik Udruge Hrvatskih pacijenata Marijo Drlje. Mi nismo protiv reforme, ali smo za zaustavljanje „tajkunizacije“ zdravstvenog sustava, istaknuo je. O pravima pacijenata govorio je i Mirko Štifanić ih Hrvatskog pokreta za prava pacijenata.
Predsjednik Hrvatske lige protiv reumatizma dr. Frane Grubišić govorio je o provođenju edukativnih programa koje Liga provodi te istaknuo odličnu suradnju liječnika i civilnih članova Lige.
Predsjednik Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata Grada Zagreba Damir Jukica iznio je iskustva županijskih povjerenstava na zaštiti prava pacijenata u neposrednoj zaštiti tih prava.
Bilo je riječi i o problemu dugih lista čekanja i nedostatnog vremena koje liječnici u javnom sektoru posvećuju pacijentima. Strenja Linić je kazala da je jedan od uzroka tih problema činjenica da Hrvatskoj danas nedostaje više od dvije tisuće liječnika, ali i drugih zdravstvenih djelatnika. I medicinske sestre i liječnici u javnom sektoru nezadovoljni su uvjetima rada, prvenstveno velikim broj pacijenata na mali broj zdravstvenih djelatnika i naš cilj mora biti da te uvjete promijenimo, naglasila je predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, navodi se u priopćenju iz Sabora.