Jedno od glavnih svojstava i funkcija ovih pigmenata je da se apsorbiraju u organizmu te potom vrlo brzo izlučuju iz tijela pridonoseći detoksikaciji enzima u jetri.
Uz sve dosad poznate blagotvorne učinke flavonoida na organizam, američki i britanski znanstvenici nedavno su ustanovili da voće i povrće s visokom razinom ovih fitokemikalija pomaže u održavanju stabilne težine te tvrde da pola šalice ili oko 80 grama određenog voća ili povrća dnevno može poboljšati opće zdravstveno stanje.
Studijom su obuhvatili podatke o 124,086 muškaraca i žena u Sjedinjenim Državama tijekom dvadesetčetverogodišnjeg razdoblja. Ustanovili su da je svakodnevno konzumiranje i vrlo malih količina voća i povrća bogatog flavonoidima bilo povezano s održavanjem odgovarajuće stabilne težine, a kod pojedinaca i s laganim gubitkom kilograma.
"Otprije znamo da većina ljudi s godinama dobiva na težini, a čak i u najmanjem postotku debljina može značajno utjecati na rizik od pojave visokoga krvnog tlaka, razvoja srčanih bolesti, raka ili dijabetesa, zbog čega pojedincima moramo pomoći u održavanju zdrave težine u njihovim srednjim godinama", kaže profesorica Aedin Cassidy s Medicinskog fakulteta Norwich pri Sveučilištu East Anglia. "Svakodnevna konzumacija oko 80 grama hrane bogate flavonoidima pridonijela je održavanju odgovarajuće stabilne težine kod žena i kod mušaraca različite životne dobi", kazala je.
"Poznato je da prehrana bogata voćem i povrćem ima mnoge dobre strane za zdravlje", podsjetila je nutricionistica i glasnogovornica Britanske nutricionističke udruge, Helen Bond, dodavši da rezultati istraživanja pokazuju da su za to zaslužni flavonoidi.
"Odnedavno znamo i da flavonoidi utječu na održavanje stabilne težine, na način da u organizmu smanjuju razinu masnoća koju organizam apsorbira iz hrane. Flavonoidi ubrzavaju metabolizam i utječu na smanjenje apetita", kaže voditeljica studije Monica Bertoina s Harvardske škole za javno zdravlje.
Najviše flavonoida ima u malinama, borovnicama, kupinama, jagodama, crnom ribizu, grožđu, trešnjama, rotkvicama, nekim vrstama čaja, kakaou, kruškama, jabukama, citrusima poput naranača i grejpfruta, luku i paprikama.