Upozorila je kako su upravo takve okolnosti neke proizvođače ili prerađivače motivirale da hranu iz uvoza pakiraju u ambalažu, koja po nazivu ili vizualnom rješenju, sugerira kako se radi o proizvodu iz Hrvatske.
Borzan smatra da, ovisno o sadržaju deklaracije proizvoda, može biti u pitanju kršenje europskih i hrvatskih zakona ili obmanjivanje potrošača, zbog čega je, u dva navrata, postavila upite Europskoj komisiji.
Do sada je državama članicama EU bilo prepušteno samostalno određivanje kazne za kršenje ovih propisa, a sada je u završnom stupnju procedure Europskog parlamenta nova Regulativa o inspekcijama, koja propisuje stroža pravila za odvraćanje od prijevara s deklaracijama i certifikatima, izvijestila je Borzan.
Pojasnila je da će stupanjem na snagu nove regulative, koja se očekuje do kraja 2017., minimalna kazna biti onaj iznos za koji se utvrdi da je protuzakonito stečen prodajom spornih proizvoda, dok sadašnji hrvatski propisi za obmanu potrošača propisuju maksimalnu kaznu od 70 tisuća kuna, što smatra premalenim, u odnosu na mogućnost da netko na takvoj obmani zaradi milijunske iznose.