Najviše studenata upisalo je poslijediplomske specijalističke studije na Sveučilištu u Zagrebu - 76,6 posto studenata, potom na Sveučilištu u Osijeku 10,9 posto, na Sveučilištu u Rijeci 8,6 posto, na Sveučilištu u Splitu 3,4 posto te na Sveučilištu u Puli - Pola 0,5 posto studenata, izvijestio je Državni zavod za statistiku.
Kada je riječ o znanstvenim i umjetničkim područjima najviše studenata - njih 42,9 posto upisalo je područje biomedicine i zdravstva, slijedi područje društvenih znanosti 42,6 posto, područje tehničkih znanosti 5,9 posto, područje biotehničkih znanosti 2,6 posto, područje humanističkih znanosti 2,2 posto, područje prirodnih znanosti dva posto, umjetničko područje jedan posto, a najmanje studenata - 0,8 posto interdisciplinarna područja znanosti.
Promatrajući pak dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše upisanih studenata - 34 posto je u skupini od 25 do 29 godina, a najmanje - 0,4 posto u skupini 55 i više godina. U skupini do 24 godine je 4,5 posto studenata, u skupini od 30 do 34 godine 29 posto, u skupini od 35 do 39 godina 14,9 posto, u skupini od 40 do 44 godine 8,8 posto, u skupini od 45 do 49 godina 6,1 posto, a u skupini od 50 do 54 godine 2,2 posto studenata.
Od ukupnoga broja studenata njih 96 posto ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, a četiri posto izvan nje. Prema državljanstvu, 96,1 posto studenata državljani su Republike Hrvatske, a 3,9 posto ima strano državljanstvo, a od hrvatskih državljana 97,9 posto prethodno je diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 2,1 posto izvan nje.
Među studentima poslijediplomskih specijalističkih studija zaposleno je njih 93,2 posto, a nezaposlenih je 6,8 posto. Najviše zaposlenih studenata - 35,7 posto je u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, slijedi područje stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti s 12,2 posto zaposlenih studenata, u području javne uprave i obrane te obveznoga socijalnog osiguranja 10,3 posto, u području trgovine na veliko i na malo te popravka motornih vozila i motocikla 8,9 posto, u području obrazovanja 7,4 posto, u području prerađivačke industrije 5,4 posto, u području financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja 4,8 posto, u području ostalih uslužnih djelatnosti 2,7 posto, u djelatnostima prijevoz i skladištenje te informacije i komunikacije po 2,4 posto, a svim ostalim područjima djelatnosti pripada ih 7,8 posto.
Poslodavac je platio studij za 48,8 posto studenata, njih 47,4 posto sami plaćaju studij, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta snosilo je troškove studija za 0,3 posto studenata, a 3,5 posto studenata pripada kategoriji 'Ostalo'.